Religija kamenog doba: Pogrebni rituali, kult predaka i životinja

U varaždinskom Starom gradu možete razgledati gostujuću izložbu Arheološkog muzeja Zadar pod nazivom Religije kamenog doba. Stručnjaci su pokušali činjenicama i artefaktima prikazati prapočetke religioznog načina razmišljanja čovjeka kamenog doba.

Religiozno mišljenje jedan je od fenomena po kojem se čovjek razlikuje od ostalih bića. Znanstvenici su pokušali proniknuti u početke religioznosti pračovjeka - počevši od paleolitika ili starijeg kamenog doba pa sve do neolitika ili mlađeg kamenog doba.

- Ovdje predstavljamo dva svjetonazora, jedan je onaj lovaca sakupljača a drugi je ratara i stočara. Čovjek se drugačije ponašao kad je bio uklopljen u prirodni svijet koji ga je okruživao, bio je lovac, na vrhu hranidbenog lanca, ali je mogao postati lovina. Drugačije promišlja od ratara i stočara koji proizvodi hranu, objašnjava Ivor Karavanić s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Obrađuje se pojava religije zajednica kamenog doba na širem prostoru Europe i Bliskog istoka. Posebna je pozornost dana i hrvatskom prostoru. Izloženi su vrijedni nalazi dalmatinskog neolitika iz zbirke zadarskog Arheološkog muzeja.

- Razgovarati o religiji je za arheologe dosta problematično jer raspolažemo materijalnim dokazima iz kojih moramo izvlačiti zaključke. Naime, prapovijest je razdoblje bez pisanih dokumenata, naglašava Natalija Čondić iz Arheološkog muzeja u Zadru.

Tragovi posmrtnih rituala

Prapočeci religije uključuju tragove posmrtnih rituala - pogotovo onih ukopnih.

- Pokapanje je vid kojim se manifestira religijski koncept. Čim imate zajednicu koja pri pokapanju mrtvih koristi ritual - znate da ima to dublje značenje koje možemo rekonstruirati na više načina. U palolitiku je to osjećaj da se nekoga mora ispratiti na neki drugi prostor, u drugi svijet, dodaje Čondić.

Mitska dimenzija životinja

Religija je u to vrijeme bila dio općeg svjetonazora, velika je pozornost usmjerena prema životinjama koje su osim izvora hrane imale i mitsku dimenziju. Najzornije se očituje u spiljskoj umjetnosti, gdje istaknuto mjesto ima naša spilja Vindija.

- Nemamo nedvojbeno religiozno ponašanje tih ljudi, ali imamo nešto što je značajno kao dokaz pri ukopu - da su oni skidali meso s ljudskih kostiju. Ne znamo je li to bio to ritual ili neki vid kanibalizma, ali to je dokaz vrlo vjerojatno simboličkog ponašanja kojeg imamo u Vindiji, dodaje Ivor Karavanić.

Izložba je nastala kao spoj suradnje varaždinskog Gradskog muzeja te Arheološkog muzeja u Zadru. Nadovezuje se, kaže ravnatelj Gradskog muzeja u Varaždinu Miran Bojanić Morandini - na špilju Vindiju koja će 13. studenoga obilježiti 60 godina od proglašenja zaštičenim arheološkim lokalitetom.

Izložbu u varaždinskom Starom gradu možete razgledati do početka prosinca.