Rječnik Fausta Vrančića - blago iz šibenske knjižnice

Riječ je o 1. pravom, reprezentativnom rječniku hrvatskog jezika i jednom od 1. europskih: s latinskim, talijanskim, njemačkim i mađarskim riječima. 425 god. nakon tiskanja, stigao je u rodni grad autora.

Šibenska gradska knjižnica nabavila je 2 iznimno vrijedne knjige: originalno izdanje Peterojezičnog rječnika Fausta Vrančića, tiskano 1595. u Veneciji, te njegovo dopunjeno izdanje iz 1605. godine. Riječ je o djelima neprocjenjive vrijednosti, ne samo za hrvatsku nego i europsku lingvističku baštinu.

Pod ključem je, na sigurnom. Jer Vrančićev Rječnik pet najuglednijih europskih jezika - pravo je ukoričeno blago. Potvrdio je to i Vilijam Lakić, ravnatelj Gradske knjižnice "Juraj Šižgorić", Šibenik, kazavši:

- Osim za našu lokalnu literarnu baštinu - šibensku - on je važan i na nacionalnoj osnovi zato što je riječ o 1. pravom, reprezentativnom rječniku hrvatskog jezika.

I jednom od 1. europskih - s latinskim, talijanskim, njemačkim i mađarskim riječima. 425 godina nakon tiskanja, stigao je u rodni grad autora - globalno najpoznatijeg šibenskog humanista. Preko Nizozemske i Italije.

- Znamo da je on pripadao kolekciji Ive Dubravčića, bibliofila. I da je doživio sudbinu da malo seli po sajmovima. I antikvar koji je bio na jednom od tih sajmova, odmah je uočio priliku da ga nabavi i ponudio je nama, kaže Lakić.

Istim je kanalom Knjižnica nabavila i dopunjeno izdanje Vrančićeva rječnika - iz 1605. godine.

- Peter Loderecker, praški benediktinac, uz dozvolu samog Fausta Vrančića, obogatio je njegov rječnik s još dvama jezicima - to je s poljskim i s češkim jezikom, rekla je voditeljica Zavičajne zbirke i Zbirke rijetkosti, GK "Juraj Šižgorić" Karmen Krnčević.

Faust je Šibenik napustio kao desetogodišnjak. No njegov duhovni i životni mecena - stric Antun Vrančić, usadio mu je ljubav prema rodnom kraju. I jeziku.

- Taj jezik je doduše nazivao ilirskim njegov stric, a on ga naziva dalmatinskim. Upotrebljava baš čakavsko narječje jer on smatra da je to najljepše od svih narječja ovoga govornog područja, kazala je Krnčević.

Evo kako je zvučao prije 4 stoljeća:

- Prvo navodim latinski oblik febris, koji on prevodi kao - zimnica. To je zapravo temperatura. A mjesec, isto naš aktualni - februarius, on ga naziva - sziecsen (sičen).

Tiskane prije više od 4 stoljeća, knjige su i danas - u odličnom stanju.

- Najvažniji je razlog taj što je papir u to vrijeme bio daleko kvalitetniji nego što je danas, kaže Lakić.

Javnost će knjige moći vidjeti u posebnim prigodama. U međuvremenu, ostaju na sigurnom.