Sindikat upozorava na probleme: Gubimo li nacionalna kazališta?

Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi (HSDK) upozorio je u petak na sve izraženije financijske i kadrovske probleme hrvatskih nacionalnih kazališta te pozvao Ministarstvo kulture i medija i njihove osnivače na raspravu o promjeni postojećeg modela financiranja.

Sindikat u otvorenom pismu predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek, osnivačima nacionalnih kazališta u Splitu, Rijeci, Osijeku i Varaždinu te hrvatskoj javnosti upozorava da bi nastavak postojećih trendova mogao dugoročno ugroziti opstanak i temeljnu djelatnost tih kulturnih ustanova.

U priopćenju ističu da nacionalna kazališta predstavljaju jedan od najvažnijih stupova hrvatskoga kulturnog i nacionalnog identiteta te da njihovo značenje daleko nadilazi lokalne granice i financijske mogućnosti njihovih osnivača.

Hrvatska ima pet nacionalnih kazališta, pri čemu HNK u Zagrebu ima poseban položaj jer su njegovi suosnivači i financijeri Republika Hrvatska s udjelom od 51 posto i Grad Zagreb s udjelom od 49 posto. Nasuprot tome, nacionalna kazališta u Splitu, Rijeci, Osijeku i Varaždinu u znatnoj su mjeri financijski ovisna o mogućnostima svojih lokalnih osnivača.

Takva razlika, upozorava HSDK, otvara pitanje dugoročne održivosti postojećeg modela financiranja, osobito zbog sve većih troškova rada, održavanja kazališne infrastrukture, produkcije predstava i očuvanja profesionalnih umjetničkih ansambala.

Sindikat smatra da je nužno osigurati snažniju ulogu i odgovornost države u financiranju nacionalnih kazališta izvan Zagreba. 

"Naš cilj nije dovoditi u pitanje postojeći položaj i financiranje HNK u Zagrebu, nego osigurati da i ostala nacionalna kazališta imaju odgovarajuću financijsku, kadrovsku i institucionalnu stabilnost, koja će im omogućiti ostvarivanje njihove umjetničke i kulturne misije", naglasili su iz Sindikata.

Posebno upozorava na kontinuirano smanjivanje broja zaposlenih, nepopunjavanje upražnjenih radnih mjesta i izostanak sustavne kadrovske obnove, što može postupno dovesti do nemogućnosti održavanja postojećeg opsega i kvalitete umjetničkog programa.

"Kazalište koje sustavno gubi svoje zaposlenike postupno gubi i sposobnost ostvarivanja djelatnosti zbog koje mu je dodijeljen nacionalni status", ističe HSDK.

Pozdravlja sudjelovanje Ministarstva kulture i medija u financiranju kazališnih programa te projekt K-HNK, kojim se potiču suradnja, koprodukcije i gostovanja, ali upozorava da programska sredstva ne mogu sama riješiti pitanje dugoročne financijske i kadrovske stabilnosti kazališta.  

Stoga zahtijeva pokretanje javne i stručne rasprave o stanju i budućnosti svih hrvatskih nacionalnih kazališta, izradu cjelovite analize njihova financijskog i kadrovskog stanja te utvrđivanje minimalnih kadrovskih i organizacijskih standarda.

Traži i preispitivanje raspodjele financijskih obveza između države i lokalnih osnivača, razmatranje sustavnog sudjelovanja države u financiranju plaća i drugih materijalnih prava zaposlenih te izradu dugoročne strategije očuvanja i razvoja nacionalnih kazališta.

Od Ministarstva kulture i medija očekuje da preuzme inicijativu u organiziranju rasprave i koordinaciji mogućih rješenja, a u slučaju izostanka inicijative HSDK najavljuje da će tu ulogu preuzeti sam.

"Nacionalna kazališta možemo postupno izgubiti i bez formalne odluke o njihovu gašenju. Dovoljno je da im sustavno oduzimamo uvjete potrebne za rad", poručuje Sindikat, upozoravajući da bi takav gubitak bio ozbiljan udar na hrvatski kulturni identitet.