'Sjaj bijelog zlata' u Muzeju Mimara

Dvjestotinjak umjetničkih predmeta od porculana, kolekcionar Veljko Marton izdvojio je iz svoje velike zbirke i predstavio na izložbi ‘Sjaj bijelog zlata’ o bečkoj manufakturi porculana od 1718. do 1864. godine.

Bogato društvo u 18. stoljeću obavezno čavrlja uz egzotični, skupi napitak, toplu čokoladu, koja se, kao vrhunac otmjenosti, lagano tuče u posebnoj porculanskoj posudi.

Takva posuda predstavljena na izložbi prava je rijetkost jer je sačuvan čak i štapić za miješanje, no to je samo jedan od bisera iz zbirke predmeta nastalih u slavnoj bečkoj manufakturi porculana tijekom 150 godina.

Mijenjali su se stilovi - od baroka do bidermajera - ali sjaj ‘bijelog zlata’ nije blijedio. Oblikuju ga najveći umjetnici, slikari i kipari onog vremena, ostaje i skup i obožavan, a monopol nad porculanom imaju - okrunjene glave.

- To je bio jedan od najvažnijih izvoznih artikala koji su dvorovi imali u ono vrijeme. Ono što čini porculan umjetničkim djelom to je oslikavanje, slikarstvo, to je minijatura, napominje Veljko Marton.

Sama povijest porculana napeta je priča: najprije su tu Kinezi, koji čuvaju tajnu njegove proizvodnje, pa se onda za otkrića otimaju europski industrijski špijuni, kako bi na kraju patent stigao i u Beč, u kojem 1718. nastaje slavna manufaktura.

- Treba naglasiti da se radi o izuzetnim predmetima i da je Marton sakupio jednu od najvećih zbirki upravo bečkog porculana. Jedinu veću možda ima Ermitaž u Sankt Peterburgu, ističe muzejska savjetnica u Muzeju Mimara Milica Japundžić.

Izložba porculana iz Zbirke Marton ostaje otvorena do 20. ožujka.