20:28 / 08.12.2020.

Autor: Dobro jutro, Hrvatska/V.M./HRT

Što čitati? - novopronađene novele Desnice ili 'Maratonca'

-

-

Foto: - / -

Karolina Lisak Vidović, urednica naših emisija posvećenih književnosti, ovaj tjedan preporučuje knjigu novopronađenih novela Vladana Desnice te roman Nebojše Lujanovića ‘Maratonac’.
Karolina Lisak Vidović, urednica dviju emisija posvećenih književnosti, jedne radijske, 'Kutije slova', na HR1 i jedne televizijske, 'Što je klasik?' na HTV3, ovaj je tjedan odabrala knjigu novopronađenih novela Vladana Desnice te roman Nebojše Lujanovića ‘Maratonac’.

Vladan Desnica: ‘Zasluženi odmor’, FF PRESS

Iz zaborava su spašene novele klasika naše književnosti Vladana Desnice, i to 115 godina njegova od rođenja. Desnica je jedan od najznačajnijih naših pisaca druge polovice 20. stoljeća, a pronađene su, naime, nepoznate stranice, pa smo više od 50 godina nakon njegove smrti u prilici upoznati taj zagubljeni dio opusa.

U Desničinoj književnoj ostavštini pronađen je nemali broj pripovjednih tekstova: 4 fascikla naslovljena 'Novele u radu' s 37 pripovjedaka različitih stupnja dovršenosti. Inače, Desnica je objavio 32 novele u 4 zbirke.

Izdanje su realizirali manifestacija 'Desničini susreti', Interkulturni program zagrebačkoga Filozofskog fakulteta i fakultetski FF PRESS, a uredio prof emeritus dr. Drago Roksandić. Izdanje je priredio i pogovor napisao Vladan Bajčeta.

Akademik Tonko Maroević - dobri duh Desničinih susreta, kako piše prof. Roksandić - u srpnju je, nešto prije nego što će preminuti, napisao nadahnuti predgovor, pa se ovim izdanjem Desničini susreti i opraštaju s njime. Maroević je, naime, gajio velike afinitete prema Vladanu Desnici, a posebno je isticao važnost Desničine poezije.

Radi se o kritičkom izdanju, objavljenom u kolovozu ove godine, i donosi 12 kratkih novela. One doprinose novom sagledavanju i boljem razumijevanju opusa velikog pisca i boljem iščitavaju tog inače marginaliziranog dijela piščeva opusa.

Reprezentativni su to uzorci njegova stvaralaštva. Stranice su u suglasju s njegovim umjetničkim izrazom kakvog poznajemo iz romana 'Proljeća Ivana Galeba'. Osjeća se meditativnost i dijaloška refleksivnost.

Desnica je imao u planu novu knjigu novela, no očito je bio odustao od plana. Pisane su u prepoznatljivom autorovu maniru, no i neke pokazuju i nove odlike, te obogaćuju opus Desnice, pokazuju nam ga s nekoliko novih ili manje znanih strana.

Sam Desnica govorio je o novelističkom stvaralaštvu, o novelama regionalnog vida i ne-regionalnog. Jedne imaju tradicionalni prosede, realističke su, a druge, pak, propituju filozofska, etička i psihološka pitanja.

Desnica ima predvodničku ulogu, on je preteča u kontekstu umjetničkih težnji onoga doba - i to baš u pripovijetkama jer većina njegovih djela napisana je puno prije nego što je objavljena. Treba i prevrednovati njegovo mjesto. U poetičkom preobražaju poslijeratne književno-poetičke inovacije kasno su stigle pa nisu tako uočljive.

Tijekom rata Desnica je izgubio čitavu zbirku koju je bio poslao izdavaču, kao i neke druge tekstove. S humorom je prepričavao tu zgodu.

S jednom iznimkom ruralne tematike, sve su novele urbane motivike, bave se psihološkim, etičkim i društvenim problemima gledanim iz iskošenog kuta ili čak izvrnute perspektive. Kao nigdje drugdje u svome opusu Desnica je zaokupljen humornim, ironičnim, sažaljivo-podrugljivim aspektima, te relativizmom istine, pravde, smisla i značenja.

Radi se o značajnom prilogu piščevu opusu, a tekstovi potvrđuju dodatno visoku vrijednost Desničina opusa u cjelini. Klasična djela literature uvijek dobro iznova proučavati, jer u svakom novom vremenu otvaraju nam posve nove značenja, a posebice su važna otkrića novih zagubljenih djela.

Nebojša Lujanović: 'Maratonac', Fraktura

Novi je to roman pisca, znanstvenika i trkača Nebojše Lujanovića. U samo nekoliko dana objavljene su mu dvije knjige: roman 'Maratonac' - šesti koji je objavila Fraktura, te znanstvena knjiga 'U rovovima interpretacije – strategija i tragedija nelegitimnog čitanja' u izdanju Naklade Ljevak, koja se već se bliži publicističkom hitu razobličavajući neobičan mit u dijelu javnosti Bosne i Hercegovine – a to je da je Ivo Andrić zapravo mrzio muslimane. Lujanović je tu teoriju je vješto ismijao dovevši je do apsurda.

Nebojša Lujanović je rođen 1981. u Novom Travniku (BiH). Pisac je i znanstvenik. Diplomirao je politologiju na Fakultetu političkih znanosti te sociologiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao.

Vodi radionice kreativnog pisanja; sudjeluje u kulturnom životu organizirajući književne tribine i festivale. Voditelj popularnog sportskog Pričigina. Zaposlen je na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, istrčao je 15-ak maratona, a živi u Splitu.

Pisac je koji zna detektirati rijetko obrađivane teme u našoj književnosti, poput – uvjetno rečeno - romana o sportu. Lako je okliznuti se u banalnost ili klišej jer ovaj roman nominalno se bavi sportskom disciplinom, no maraton mu je povod da govori o nečem drugom.

Roman se otvara pjesmom Charlesa Bukowskog 'Treba ići u svemu do kraja', a počinje rečenicom Sve je protiv tebe, uvjeti trčanja maratona su iznimno teški, a takav je i život sam.

Pripovjedač izabire govor ne u 1. ili 3. licu jednine, nego u 2. licu - obraća se Tebi, a mi znamo da na taj način razgovara sa samim sobom, s jedne strane, a s druge, direktnost tog pristupa, tog obraćanja čitatelju uvlači nas u roman bez zadrške.

Lujanovićeve znanstvene knjige su autobiografske, kao i romani, no ova je najosobnija knjiga koja ide u srž. Većina njegovih knjiga, bez obzira na to o čemu govorile, su auto-poetičke, imaju elemente autobiografije.

Roman je koncipiran u šest glava s imenima 6 maratona; počinje najtežim –Plitvicama. Istrčavanje maratona je istrčavanje životnih rundi, pa poglavlje Plitvice i započinje razmišljanjem o pripovjedačevim životnim rundama - rat, seljenja, razvod roditelja, socijalna pomoć, fakultet uz desetke poslova, pa desetogodišnja nezaposlenost...

Što te goni? - pita se na stazi, a odgovor je bijes. Istrčavanje maratona isprepliće se, naime, s reminiscencijama na odrastanje s majkom i sestrom, na naporne treninge. Naturalistički su vjerni opisi istrčavanja 42 km duge utrke u kojoj se trkač zapravo natječe sam sa sobom, a ta trka metafora je života samog -povijest njegova života, povijest trčanja.

Tematizira izmještenost u životu u kojem nije našao još svoje mjesto, pa to nadoknađuje u maratonu u kojem dobiva svoj broj kao dio veće cjeline, sa sebi sličnima. Otvara i pitanje identiteta jer je kao dijete bio izbjeglica iz BiH, a bio je i izmješteni pisac - u vrijeme pisanje romana bio je, niame, i bez posla.

Maraton je, ipak, jednostavniji od života s jasnijim pravilima - koliko daš, toliko dobiješ. Na stazi koju je sam odabrao stvari su jednostavnije, a na životnoj stazi koju nije birao, ništa nije jasno, ni kriteriji, ni poredak.

Pasionirani čitatelji sjetit će se slavne Murakamijeve knjige o trčanju, no Lujanovićeva knjiga s tim svijetom Murakamijeva trčanja nema nikakve veze, nije nagovor na trčanje maratona, nije knjiga smopomoći, već o maratonu govori iz jedne druge vizure.

Knjiga je to atmosfere, a trčanje je metafora borbe sa samim sobom sa svojim ograničenjima, sumnjama, borba je ono što bi volio da čitatelj izvuče iz knjige.

Tu je i niz likova povezanih s maratonom - mali portreti različitih osobnosti su-maratonaca: Pero Pitur, Poštar, Fra Toma ili Marjan daju životnost često filozofičnim razglabanjima.

Na prvu se ovo čini kao knjiga o trčanju, no ona je prije svega introspekcija čovjeka koji se nalazi sam nasuprot svemu i koji mora raščistiti svoje dileme, strahove i poraze…

Pogledajte gostovanje Karoline Lisak Vidović u emisiji Dobro jutro, Hrvatska, koje je naša književna urednica završila prigodnim citiranjem Immanuela Kanta koji je jednom zapisao 'Čitanje dobre knjige korisno je za zdravlje kao i tjelesno vježbanje':

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter,Instagram i YouTube!