"Svjetla pozornice": Merlići otkrivaju neispričane priče hrvatske popularne kulture

Uoči prve epizode novog dokumentarnog serijala "Svjetla pozornice" Dubravko i Matej Merlić otkrili su kako su rekonstruirali više desetljeća hrvatske popularne kulture, od 1950-ih do danas, pritom pronalazeći vrhunske autore, zaboravljene arhive i fascinantne priče.

Uz dokumentarno-arhivske dijelove, voditelji - bračni par Željka Ogresta i Dubravko Merlić - u studiju razgovaraju sa stručnim sugovornicima, izvode se plesne i pjevačke točke, a svaka epizoda obrađuje najzanimljivije djelo, osobu ili događaj dekade. 

Autori Dubravko i Matej Merlić, inače otac i sin, gostovali su u povodu toga u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska".

Iako u obitelji Merlić surađuju već desetljećima, Dubravko je istaknuo da se zapravo vrlo rijetko zajedno pojavljuju pred kamerama.

- Željka i ja radili smo zajedno na ´Piramidi´, ali tada sam bio producent i urednik, a ona je vodila. Pred mikrofonom smo bili zajedno samo jednom, još u kasnim osamdesetima, u emisiji ´Parametar´ na Drugom programu radija, prisjetio se.

Nakon iznimno uspješnog dokumentarnog serijala "Moderna vremena", koji se bavio dizajnom u Hrvatskoj od 50-ih do danas, na male ekrane dolazi svojevrsni nastavak, a to su upravo "Svjetla pozornice".

Na pitanje kako je nastala ideja, Matej je otkrio:

– Moja je bila ideja. Nakon `Modernih vremena`, kada smo probili led s tom kombinacijom dokumentarnog i studijskog formata, razmišljali smo o nekom nastavku. Popularnu smo kulturu odlučili uzeti kao sestrinski projekt, kaže Matej.

Dodao je da se kreativne odluke ipak ne donose uz nedjeljni ručak.

Dubravko je pak naglasio koliko mu suradnja sa sinom znači.

- Predivno je. Znam da zvuči kao kliše, ali nama to jako dobro ide. Već šestu godinu radimo zajedno dokumentarne serijale. U `Svjetlima pozornice` proizveli smo 35-36 sati programa. Uhodali smo se - a uvijek netko popusti, priznaje.

Što gledatelji mogu očekivati?

Dubravko je opisao glavnu ideju.

- Pokušali smo zakopati u 50-e godine i vidjeti što zapravo čini hrvatsku popularnu kulturu. Znali smo da ima zanimljivih stvari, ali ostali smo zatečeni koliko je vrhunskih radova u filmu, glazbi, tiskovinama... Vrlo često se to naziva ´masovnim´ pa se podcjenjuje, a zapravo je riječ o iznimno vrijednoj baštini koja je utjecala na identitet Hrvatske, kaže Merlić.

- Hrvatska je proizvodnja popularne kulture bila dominantna u bivšoj državi. Neke stvari bile su usporedive s globalnim trendovima. Zato smo htjeli dati toj baštini dodatnu težinu, kaže Dubravko.

Arhiva, sugovornici i ogroman istraživački posao

Prve epizode, posvećene 50-im i 60-im godinama, bile su najizazovnije.

Matej je otkrio:

- Za te rane dekade naravno da je bilo teže. Ali imali smo sreću što smo snimili krasan intervju s Beti Jurković, iznimno vrijednom sugovornicom, kaže.

Korišteno je mnoštvo arhiva, a snimili su oko 120 sugovornika.

- Vodili smo računa da svaki bude snimljen u svom autentičnom prostoru. Nije bilo jednostavno, ali uspjeli smo, kaže Dubravko.

Sedam epizoda 

Serijal prati desetljeća kronološki.

Osamdesete su dobile dvije epizode upravo zbog količine materijala i važnosti tog razdoblja.

- U diskografiji su to bile nevjerojatne brojke. Zrinko Tutić govori kako je Mišo Kovač prodavao 450-500 tisuća primjeraka po cijeloj Jugoslaviji. To su nezamislive cifre, istaknuo je Dubravko.

Glazbeni brojevi u svakoj epizodi

- Svaka epizoda ima jedan glazbeni broj. Napravili smo nove aranžmane poznatih pjesama, a izvode ih mladi izvođači. Svi su se rado odazvali, rekao je Matej.

Dubravko kaže da je upravo Željka dio popularne kulture - sa svojim radijskim i televizijskim emisijama i ogromnim iskustvom.

- Poznaje gotovo sve protagoniste. U studiju razgovara sa zvijezdama, a ja vodim razgovore s ekspertima. Pokazalo se vrlo zanimljivim, zaključio je.

Prvu epizodu dokumentarne serije "Svjetla pozornice" podnaslova "Pedesete" prikazujemo u utorak, 25. studenoga na Prvom programu u 21:20.