U 85. godini umrla primabalerina HNK Ivanka Žunac

01.10.2022.

00:23

Autor: P.F./Hina

Ivanka Žunac

Ivanka Žunac

Foto: Davor Visnjic / PIXSELL

U Zagrebu je u 85. godini umrla primabalerina Hrvatskoga narodnog kazališta (HNK) u Zagrebu Ivanka Žunac, čiji je trag na zagrebačkoj baletnoj pozornici ostao neprolazan zbog niza nezaboravnih uloga koje je ostvarila, izvijestili su iz HNK-a.

Ivanka Žunac slovila je kao izvanredna balerina, a radila je i kao pedagog u svojem ansamblu, nastavnica u baletnoj školi te se bavila koreografijom i pisala baletne kritike. Rođena je 1938. u Zagrebu, gdje i započela baletno obrazovanje kod Mary Šembere, Nenada Lhotke i Milorada Jovanovića. Godine 1956. dobiva angažman u Baletu zagrebačkoga HNK, gdje je 1961. postala solisticom. Izjavivši kako izgleda poput lutke Milorad Jovanović joj je nadjenuo nadimak Beba, po kojemu je ostala poznata do posljednjega dana.

Usavršavala se u Parizu i Cannesu u tada slavnim baletnim studijima kod Nore Kiss, Roselle Hightower i Olge Josifovne Preobraženske. U Parizu je pripremala ulogu Aurore u baletu Trnoružica s koreografkinjom Françoise Adret koja je istu predstavu postavila i u Zagrebu s velikim uspjehom.

Kao romantična balerina koja je svoje kreacije oplemenjivala toplinom i profinjenošću, kao umjetnica visokih tehničkih mogućnosti te izrazite muzikalnosti, odmah je zaplijenila pozornost publike i kritike.

Osobito se istaknula glavnim ulogama u baletima Heloti Ive Brkanovića u koreografiji Pie i Pina Mlakara, Giselle Adolphea Adama u koreografiji Gradimira Hadžislavkovića prema Leonidu Mihajloviču Lavrovskome, Romeo i Julija Sergeja Prokofjeva u koreografiji Dimitrija Parlića i Ivice Sertića, Trnoružica Petra Iljiča Čajkovskoga u koreografija Françoise Adret, Labuđe jezero Petra Iljiča Čajkovskoga u koreografiji Rostislava Zaharova, Licitarsko srce Krešimira Baranovića u koreografiji Zvonimira Reljića, Žar ptica Igora Stravinskoga u koreografiji Petera van Dyka, Orašar Petra Iljiča Čajkovskoga u koreografiji Waczlawa Orlikowskoga, Vragolasta djevojka Ferdinanda Hérolda u koreografiji Normana Dixona, Sonata Claudea Debussyja u koreografiji Milka Šparembleka i drugdje.

Kao prvakinja Baleta gostovala je sa zagrebačkim baletnim ansamblom u zemlji i inozemstvu. Sudjelovala je u mnogim zabavnim i školskim programima na Hrvatskoj televiziji, jedno vrijeme je djelovala kao baletna kritičarka u novinama i časopisima (Vjesnik, Oko), a bavila se i koreografijom.

Ulogom Giselle, njezinom najdražom ulogom, godine 1979. proslavila je 25. godišnjicu umjetničkoga rada,

Za izniman doprinos hrvatskoj baletnoj umjetnosti dobila je kao prva umjetnica nagradu Hrvatskoga društva profesionalnih baletnih umjetnika 2010. godine. Cijeli je radni vijek, do odlaska u mirovinu 1981. ostvarila u baletu HNK-a.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!