U galeriji Josip Račić oživljen je duh mediterana

U galeriji Josip Račić u Zagrebu do 28. siječnja očekuje vas priča s juga Dalmacije, priča s Korčule. Predstavljamo znamenitog hrvatskog kipara Franu Kršinića.
Tmurni zimski dani su Zagrebu, ali sve do kraja siječnja, u galeriji Josip Račić oživljen je duh Mediterana. Predstavljeni su radovi Frane Kršinića, kipara s otoka Korčule. Riječ je o djelima iz fundusa Moderne galerije. Prigoda je 120. obljetnica od rođenja i 35. godišnjica od smrti izuzetnog hrvatskog modernog kipara. Želimo upoznati javnost sa svim bogatstvom i stvaralaštvom Frane Kršinića,  naglašava Tatijana Gareljić, muzejska savjetnica Moderne galerije.
Znameniti hrvatski kipar rođen je 1897. u Lumbardi na otoku Korčuli. Mjesto je to koje nudi mnogo umjetničke inspiracije – ljepotom pejzaža, načinom život i dostupnim materijalom. Jer, na susjednom otočiću Vrniku nalazi se kamenolom. Klesarska tradicija ovdje je dugovječna. Iz rodne Lumbarde odlazi u Zagreb, a zatim dalje, u Prag. Nakon školovanja vraća se u Zagreb kako bi školovao druge. Frano Kršinić je antipod Ivanu Meštroviću. Paralelno su jedan do drugog izgradili svoje umjetničke puteve. Veza je jako kolegijalna i čvrsta jer ga je već kao mladog kipara prepoznao Meštrović i odmah ga je pozvao na ALU, koja je tada bila samo u statusu škole i silno se željelo da to bude akademija. I tu će uspješno cijeli svoj profesionalni vijek ostvariti i Frano Kršinić,  ističe Gareljić. Kršinić je od samih svojih početaka zauzeo čvrstu poziciju u hrvatskoj umjetnosti. Cijeli svoj život ostao dosljedan oblikovanju ljepote tražeći i izvlačeći iz materijala ono što je nalazio u sebi. To je najviše vidljivo na njegovim ženskim aktovima, mramornim ženskim kupačicama, meditacijama i slično. Na izložbi su predstavljena i djela socijalne tematike, ljepota prizora iz svakodnevnog života. Kršinić se okušao i u stvaranju portreta, pa na ovoj izložbi možete vidjeti četiri njegova markantna portreta, kao što je kipar Meštrović, to je jedna izdužena voluminozna figura kipara koji je prigrlio svojih ruku djelo – muški torzo.
Majstor Frano Kršinić tak je majstorski portretirao majstora i sačuvao priču o karakteru oba velikana. Ali sačuvao je i priču o čudesnom kraju iz kojeg potječe, o ljudima koji ostaju anonimni, ali u svojim crtama lica ponosno nose povijest.