Otvorena retrospektiva Otona Ivekovića u Klovićevim dvorima

Nakon brojnih uspješnica našeg modernog slikarstva - u Galeriji Klovićevi dvori večeras je otvorena i velika izložba posvećena Otonu Ivekoviću, najveća dosad, a može se razgledati do 11. lipnja. 

Od 230 izloženih djela, koja su posjetiteljima najzanimljivija - doznala je novinarka HTV-a Maja Nirnjak.

- Ovdje su deseci slika koje nisu bile dostupne očima javnosti više od 100 godina, no samo kada stanem pokraj slike ''Vivat Rex'' - koja je posljednji put bila izložena 1911. godine, a po dimenzijama 5 metara visine - teško je reći da nisam oduševljena, izvijestila je.

- Tu je također slika impresivnog formata ''Bitka kod Gorjana'' koju su mogli vidjeti samo posjetitelji Gradske vijećnice u Đakovu. Jedna je slika ekskluzivno stigla i iz bugarskog Nacionalnog muzeja. Tu je dakako i njegova najpoznatija Rastanak Katarine i Petra Zrinskog. No, iako Otona Ivekovića većina pamti kao slikara povijesnog slikarstva, a zvali su ga i slikar Zrinskih - 230 djela donosi potpuni pregled - vrsan pejzažist, scenograf, kostimograf, potretist. Na 1200 četvornih metara galerije - od prostorije do prostorije, istaknula je.

Podsjetimo, kako je Iveković zapravo pao u zaborav tijekom 20. stoljeća do njegove prve retrospektive 1995. u Umjetničkom paviljonu, kojemu je autorica Snježana Pintarić, a koja stoji i iza ove izložbe.

Velika retrospektiva Otona Ivekovića, s više od 230 djela jednoga od vodećih umjetnika hrvatske moderne, otvorena je u četvrtak navečer u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu.

Autorice izložbe su viša kustosica Galerije Klovićevi dvori Danijela Markotić i dugogodišnja ravnateljica i muzejska savjetnica Muzeja suvremene umjetnosti (MSU) Snježana Pintarić.

Izložba se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, a otvorio ju je njegov izaslanik Andro Krstulović Opara.

Krstulović Opara je istaknuo da je Iveković svojim djelima tumačio amblematska mjesta hrvatske povijesti.

- Vizualizirao nam je trenutke iz hrvatske povijesti o kojima smo znali samo par kratkih crtica, rekao je te dodao da kada je riječ o dolasku Hrvata na more, odmah zamislimo njegov prikaz.

Naglasio je da slika "Rastanak" (motiv rastanka Petra i Katarine Zrinski) pokazuje scenu koja je sudbinski vezana za hrvatsku povijest. "Iza te duboke dramatike nalazi se jedan važan trenutak iz hrvatske povijesti" kazao je, a Iveković je jednu takvu skicu poslao kao svoj rad za upis na akademiju u Beču, kod koje je mjesto smaknuća Zrinskoga i Frankopana.

Iveković je našu povijest prikazao kroz gigantomahije, herojske prikaze bitki i povijesnih osoba, vlada najboljim tehnikama poslije impresionizma, on je veliki slikar, istaknuo je.

Iveković je jedan od utemeljitelja likovnoga života u Hrvatskoj uz Bukovca, Medovića, Čikeša

Autorica izložbe Snježana Pintarić napomenula je da je to dosad najsveobuhvatnije prikazivanje Ivekovićeva stvaralaštva te dodala kako se tu vidi razvoj velikoga slikara, njegove različite faze i tematske odnose.

Stvarao je od kraja 19. stoljeća do 30-ih godina 20. stoljeća i jedan je od utemeljitelja likovnoga života u Hrvatskoj, uz Bukovca, Medovića, Čikeša i ostale aktere prve hrvatske moderne, dodala je.

Izložba prati njegov razvoj od historicizma, romantizma, simbolizma do kraja života, kada živi i radi u Velikom Taboru, slikajući tamošnje interijere, krajolike, uključujući se u nove pravce 20. stoljeća.

Nakon što je umro pada u zaborav, a reafirmira ga retrospektiva 1995. u Umjetničkom paviljonu, u odnosu na koju ova izložba donosi dvostruko više radova, uključivši i nova otkrića.

Nakon više od stotinu godina na izložbi je prvi put slika "Vivat rex'', koja je jedini put bila izložena 1911. na izložbi "Vivat Habsburg" koju je organizirao Izidor Kršnjavi, a tu je i ''Bitka kod Gorjana'', koja dosad također nije izlagana izvan Gradske vijećnice u Đakovu, za koju ju je Iveković naslikao.

Obje slike bile su nedostupne široj publici i na izložbi se mogu ponovno vidjeti, uz niz drugih slika krajolika i portreta iz privatnih vlasništva.

Oton Iveković (Klanjec, 1869.-1939.) obrazovanje je započeo kod Ferde Quiquereza u Zagrebu, nastavio u Beču, Münchenu i Karlsruheu. Bio je predavač u više škola, a u Prvom svjetskom ratu i vojni slikar. Naslikao je više od tisuću slika, istaknuvši se povijesnim temama te velikim zidnim slikama folklornog, alegorijskog i vjerskoga sadržaja.

Bavio se fresko slikarstvom, grafičkim oblikovanjem knjiga, časopisa i plakata, ilustriranjem, scenografskim i kostimografskim radom, bio je likovni komentator, putopisac i polemičar.

Njegova retrospektiva u Klovićevim dvorima ostaje otvorena do 11. lipnja.