Umjetna inteligencija i njeno korištenje tema razgovora na Vrisku

Umjetna inteligencija, njeno korištenje u umjetnosti i bojazan da će prevladati bile su teme razgovora u subotu na festivalu Vrisak u Rijeci, potaknutog knjigom riječkoga fotografa Filipa Koludrovića "I have never been to America".

Kako je naveo moderator Ivan Šarar to je putopisna fotomonografija o Americi, koja nije ni putopis niti je fotografska jer u njoj nema ni jedne stvarne fotografije, nego su proizvod umjetne inteligencije (UI).

Na međunarodnoj sceni prepoznati modni fotograf Filip Koludrović stvorio je monografiju velikog formata na tristotinjak stranica, zadajući precizne upute UI da stvori ilustracije koje će figurirati kao fotografije putopisa. Knjigu je izdao sam u 300 primjeraka.

U razgovoru su uz Koludrovića, sudjelovali i kustosica Muzeja suvremene umjetnosti iz Zagreba te redatelj dokumentarnih filmova Igor Bezinović.

Autor knjige zatečen rezultatima

Filip Koludrović je rekao da je iskušavao mogućnosti tehnologije UI pri stvaranju umjetnih fotografija te ostao zatečen rezultatima.

- Sve što sam učio i znao se rasprsnulo kad sam dobio rezultate prvih upita UI, naveo je. Privučen sasvim neočekivanim slikama koje su se stvarale temeljem njegovih upita, privukla ga je ideja da stvori imaginarni putopis. Odabrao je Ameriku, kao zemlju u kojoj nikad nije bio, a čini mu se da je dobro upoznat s brojnim njenim aspektima, zahvaljujući medijima i internetu.

Knjiga se sastoji od pet poglavlja, od zamišljenog putovanja brodom od Rijeke do SAD-a, samog putopisa, ujedno prikaza idealnog života prosječnog Amerikanca do posljednjih dijelova, sa slikama niza izopačenosti, ovisnosti, kriminala, serijskih ubojica i pogreba. Na kraju knjige je indeks s otprilike 180 riječi, kojima se Koludrović koristio pri upitima za stvaranje slika. Te riječi su stvorile ovu cijelu knjigu, rekao je.

UI prekrasna mogućnost jer može autoru pomoći ostvariti svoje vizije

Koludrović je istaknuo da je za njega UI prekrasna mogućnost, jer može autoru pomoći ostvariti svoje vizije u iznimno kratkom vremenu. Klasični slikari su dugo razmišljali o svojim slikama i stvarali ih. Kad je došla fotografija, mislilo se da će uništiti slikarstvo svojom brzinom, a sad dolaze ponovno nove mogućnosti, istaknuo je.

Bezinović je naveo da smatra da fotografija ne umire, nego da je jača nego ikada. Za njega je vrijednost fotografije u tome što autor njome želi poručiti gledatelju, bilo to privatna fotografija na društvenim mrežama ili rad izložen u velikoj galeriji. Bezinović je ocijenio da je ta knjiga zanimljiv konceptualni rad, ali da je, govoreći filmskim rječnikom, više animirani ili igrani, nego dokumentarni film.

Leila Topić je ustvrdila da nije problem UI što posuđuje tuđa djela i njihove dijelove.

- Sve što se stvara nastaje na podlozi dotadašnjih djela. Dobra umjetnost nastaje posezanjem za tradicijom, ali dodavanjem novoga, a to omogućuje novo čitanje, istaknula je. Vjerujem u sukreaciju s UI i da možemo učiti od nje, ali je tu bitna i regulacija, kako bi znali da je nešto stvoreno uz pomoć UI, zaključila je.