Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika (HZSU), udruga koja potiče i promiče kulturno-umjetničko stvaralaštvo, zalažući se zaštitu njihovih prava i zajedničke interese, obilježila je u petak 60. obljetnicu djelovanja.
16.05.2025.
15:11
Autor: Maroje Vučićević/A.D.H/HRT/Hina
Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika (HZSU), udruga koja potiče i promiče kulturno-umjetničko stvaralaštvo, zalažući se zaštitu njihovih prava i zajedničke interese, obilježila je u petak 60. obljetnicu djelovanja.
- Umjetnost je duša svakog naroda, njenim zanemarivanjem gubi se njegov nacionalni identitet, a i opasno ju je prepustiti tržišnim zakonima, osobito u malim državama kao što je naša, rekao je predsjednik HZSU-a Hrvoje Kovačević.
Podsjetio je na jedno davno austrijsko istraživanje prema kojemu se pokazalo da je mnogo slobode i malo demokracije, a što se, napomenuo je, u proteklih 40 godina žalosno malo promijenilo.
- Rijetki novinari koji se bave istraživačkim novinarstvom izloženi su sudskim progonima gore nego prije 40 godina, a umjetnost i kulturu ne ugrožavaju toliko ekonomske prilike koliko metastaziranje potrošačkog mentaliteta, nitko ne razgovara o kazališnim predstavama, hrvatski filmovi ne mogu napuniti ovo malo preostalih kino dvorana, ne kupuju se djela hrvatskih slikara, kazao je.
Kovačević je istaknuo kako bi se koeficijent za uplatu doprinosa samostalnim umjetnicima od 1,2 trebao uskladiti s onim od 1,9 umjetnika zaposlenih u kulturnim institucijama koji ima tendenciju rasta prije svakih izbora.
Upozorio je kako u ovim vremenima, možda olovnima, javnost nije osobito sklona samostalnim umjetnicima.
- Percipiraju nas kao uhljebe kojima država plaća mirovinsko i zdravstveno osiguranje, no zanemaruje se da mi i proizvodimo, da kulturna industrija ulaže 4,6 posto u državni proračun, rekao je.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek rekla je kako je HZSU nastao iz potrebe za skrb o specifičnom načinu obavljanja umjetničke djelatnosti, koja je bila ključna tada, a jednako je važna i danas, kao i potreba za postojanjem partnera koji žele razgovarati o unapređenju položaja umjetnika.
- Ne mislim da živimo u olovnim vremenima, ali živimo u vremenima ogromne nesigurnosti kada puno toga što smo mislili da se podrazumijeva može brzo doći u pitanje, što smo najbrže osvijestili za vrijeme pandemije, napomenula je.
Podsjetila je na niz državnih ulaganja kojima se podupiru samostalni umjetnici, kumulativno se radi o dva milijuna eura koje se izravno dodjeljuju na natječajima što, istaknula je ministrica, planiraju jačati u idućim godinama.
Obuljen je ustvrdila kako su njezino ministarstvo, HZSU i sve strukovne udruge na istoj strani kada u vremenima bujajućeg populizma treba braniti dostignuća umjetnika, pozvavši sve ususret raspravi donošenja novog zakona da sudjeluju u tome, jer se, uz sve razlike među njima, tek zajednički može izgraditi zakonodavni okvir koji će osigurati da se sačuvaju ili unaprijede ostvarena ili naslijeđena postignuća.
Podsjetivši na brojne velike umjetnike koji su bili članovi udruge, počevši od prvog predsjednika Antuna Augustinčića, upravitelj Stručne službe Alen Ačkar rekao je kako se obilježavanjem ove važne obljetnice odaje počast svim zaslužnim pojedincima koji su utkali svoj rad i trud u građenju njihova temelja od 1965. do svega onoga što Zajednica predstavlja danas u Hrvatskoj.
Kroz članstvo i sustav HZSU-a u ovih 60 godina prošlo je više od 5800 samostalnih umjetnika, a sada ima 1379 članova.
Iako su samostalni umjetnici ostvarivali svoja prava od 1947. godine, službeno je 1965. utemeljena Zajednica umjetnika Hrvatske, koja 1996. dobiva svoj današnji naziv.
Njihova obljetnica je u Matici hrvatskoj proslavljena uz dramski i glazbeni program.
Kada se govori o samostalnim umjetnicima, mnogi odmah zamišljaju basnoslovne honorare i pregršt slobodnog vremena. Realnost je, ipak, većinom drugačija.
- Ljudi ne znaju, ali mi nemamo plaćenog bolovanja, nemamo plaćenog godišnjeg odmora, u slučaju kad si bolestan pa ništa ne radiš, tad nemaš nikakvih prihoda, kazao je Nikša Bratoš, predstavnik glazbenog područja umjetničkog stvaralaštva.
Samostalne umjetnike često prozivaju zbog njihova prava na uplatu obveznih doprinosa iz proračuna.
Istodobno se prešućuje koliko poreza oni uplaćuju u taj isti proračun.
- Samostalni umjetnik živi od svojih honorara, živi od onog što zaradi, živi od onog što proizvede. Zajedničko nam je jedino da se svi mučimo prilikom naplate, kazao je Hrvoje Kovačević.
Likovi umjetnici u najapsurdnijem su položaju jer često svi u lancu budu plaćeni osim autora.
- Jer se kod organizacije izložbe prvenstveno rješava prostor, katalog, pozivnice, govor, a autor koji je najviše tamo zastupljen i trebao bi prezentirati svoj rad, ostaje najmanje pozicioniran, rekla je Rea Bosch, predstavnica likovnog područja umjetničkog stvaralaštva.
Glumački posao posebno je zahtjevan i svaka je dodatna zaštita dobrodošla.
- Nemamo pravo na naknadu, odnosno imamo nakon 42 dana, dakle tih prvih 41 dan nemam pravo. Ako mi se dogodi da nazovem i kažem da sam bolesna i da moramo odgoditi predstavu, taj mjesec nisam zaradila ništa, naglasila je Lana Gojak Bajt, predstavnica scenskog područja umjetničkog stvaralaštva.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora