Na području općine Veliko Trojstvo, nedaleko od Bjelovara, šumovita Bilogora već više od dva desetljeća postaje otvoreno kiparsko platno.
Ondje se proteže jedinstvena galerija drvenih skulptura, a zaslužni za njezino stalno obogaćivanje su studenti zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti koji u sklopu terenske nastave izrađuju monumentalna djela – izravno u prirodi.
U šumarku, skrivenom od pogleda, bruji alat: studenti pile, bruse i boje – svatko unosi svoju viziju i doprinosi vizualnom identitetu Bilogore.
– Moja skulptura zvat će se "Krilima vjetra" i predstavlja jednu laganu strukturu. Osim krošnje šume, ovo će biti jedan češalj vjetra, objasnila je studentica Dorotea Kovačić.
Kaos, ravnoteža i krijesovi
Studenticu
Laru Kraš inspirirala je vatra, odnosno – kako kaže – "krijes, ogenj". Za nju je ovo, kao i za sve druge studente, jedinstvena prilika. Iskoristili su je i studenti kiparstva iz Ljubljane. Njihova će skulptura nositi naziv "Kaos i ravnoteža".
– Ideja je bila napraviti kontrast između kaosa i ravnoteže, odnosno prikazati kako gravitacija uravnotežuje dva geometrijska oblika, objasnio je Rok Mlinar, student ljubljanske Akademije za likovnu umjetnost i oblikovanje.
U sklopu ovogodišnje radionice osam studenata izrađuje pet novih skulptura. Posla je mnogo – pogotovo ako, poput
Tijane Pozaić, radite skulpturu od 53 dijela.
– Prošle godine sam također sudjelovala, tada sam imala šest komponenti. Ove godine sam se malo usosila, kaže Tiana.
Jedinstven ambijent i podrška Hrvatskih šuma
Profesor
Neven Bilić s Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu istaknuo je važnost ovog projekta za razvoj mladih umjetnika.
– Studenti dolaze u jedinstvenu priliku da u prirodnom ambijentu i specifičnom kontekstu realiziraju radove većih dimenzija u hrastovom drvetu. To je prilika koju jedan ambiciozan student kiparstva ne bi smio propustiti, kazeo je.
Veliku podršku projekt ima i od Hrvatskih šuma koje osiguravaju ne samo sirovinu, nego i potrebnu logistiku.
– Drvo kao prirodni resurs iz održivog gospodarenja šumama nije samo sirovina za graditeljstvo i industriju, nego i plemeniti materijal koji se može koristiti u umjetnosti, rekla je
Željka Bakran iz Hrvatskih šuma, UŠ Podružnica Bjelovar.
Od umjetničkog projekta do turističke atrakcije
Sve više turista posjećuje Bilogoru upravo zbog ovog jedinstvenog parka u kojem se danas nalazi pedesetak skulptura. Direktorica TZ-a Bilogora–Bjelovar Ana Kelek istaknula je: "Drago nam je što je inspiracija naša Bilogora. U ovom projektu ona na prvom mjestu spaja suvremenu umjetnost, prirodu i turizam".
Uskoro će prolaznici putem QR kodova moći doznati više o svakoj skulpturi i otkriti tajne koje skrivaju drveni divovi Bilogore.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!