Umrla istaknuta hrvatska kiparica Marija Ujević Galetović

Istaknuta hrvatska kiparica i redovita članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), akademkinja Marija Ujević Galetović, umrla je danas u Zagrebu, u 90. godini života, priopćeno je iz HAZU.

Akademkinja Marija Ujević Galetović bila je jedan od glavnih nastavljača tradicije hrvatskog figurativnog kiparstva kojeg je povezala sa suvremenim i avangardnim shvaćanjima.

Početkom 1960-ih približila se pop-artu i novoj figuraciji; pročišćavala je oblike i naglašavala izražajnost različitih materijala (alabaster, porculan, bronca, poliester, aluminij).

Portrete je oblikovala kao kiparske metafore oslonjene na prirodne oblike (Franz Kafka, 1979.), a u volumenima oštrih bridova i osebujne stilizacije bila je bliska kubizmu (A. G. Matoš, 1979.). Ritmičkim kontrastima svjetla i sjene postizala je ekspresivnost, a bojom metafizičko značenje kipa (Meta, 1979.).

U 1980-ima oblikovala je postmodernističke skulpture (Melanija, 1988.; Čizma, 1989.). U kasnijim radovima sintetizirala je svoja iskustva služeći se klasičnim i modernim asocijacijama (Trkač, 1995.; Mačka, 2009.).

Kiparica Ujević Galetović je autorica više javnih skulptura, među ostalih spomenika Augustu Šenoi, Miroslavu Krleži, Vlahi Paljetku i Jurju Križaniću u Zagrebu, spomenika Miroslavu Krleži u Osijeku i Opatiji, Jakovu Gotovcu u Osoru, Frani Petriću u Cresu, papi Ivanu Pavlu II. u Dubrovniku te Mati Parlovu u Puli.

S kiparom, akademikom Šimom Vulasom, autorica poprsja Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana na njihovom grobu u zagrebačkoj katedrali.

Među religioznim skulpturama Marije Ujević Galetović ističu se 'Uzašašće' u crkvi svetog Nikole u Rijeci, 'Sveti Franjo' u Visokom, kip svetog Pavla u njegovoj crkvi u Zagrebu, vratnice katedrale u Požegi, te 13. postaja Križnog puta u Mariji Bistrici (s Antom Orlićem).

Izlagala je na mnogim izložbama i dobila brojna priznanja, među kojima i Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo 2012., ističu iz HAZU-a.

Marija Ujević Galetović rodila se 1933. u Zagrebu i kći će istaknutog hrvatskog leksikografa i publicista Mate Ujevića. Diplomirala je 1958. na Kiparskom odsjeku zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti (ALU) u klasi Frane Kršinića. Nakon studija usavršavala se na Central School of Art u Londonu.

Od 1987. predavala je na Akademiji likovnih umjetnosti i u više navrata bila pročelnica Kiparskog odsjeka. Za redovitu članicu HAZU izabrana je 1998. godine.

Sućut ministrice kulture i medija Obuljen Koržinek za Mariju Ujević Galetović

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek uputila je u povodu smrti kiparice, akademkinje Marije Ujević Galetović izraze sućuti, u ime Vlade, Ministarstva i svoje osobno, istaknuvši da je svojom jedinstvenom kiparskom kreativnosti obogaćivala nacionalnu kulturu.


- Tijekom desetljeća plodnoga rada, njezina jedinstvena, duhovita i intelektualna kiparska kreativnost obogaćivala je nacionalnu kulturu kiparskim remek-djelima, ujedno spomenicima hrvatskim i svjetskim velikanima, istaknula je ministrica u sućuti obitelji Ujević Galetović, za jednu od najboljih hrvatskih umjetnica i najdarovitijih kiparskih imena hrvatske umjetnosti uopće.

Ujević Galetović je, od svetog Ivana Pavla i svetog Ivana Bosca, Jurja Križanića i Frane Petrića do Ivane Brlić Mažuranić, Augusta Šenoe, Miroslava Krleže, Vlaha Paljetka, Jakova Gotovca i mnogih drugih, znalački portretirala sublimirajući lik i djelo u originalni umjetnički koncept, karakternu crtu koja je svaki lik činila prepoznatljivim, dodala je ministrica kulture i medija.

Podsjetila je kako su mnoge njezine skulpture oplemenile urbane prostore, od rodnoga Zagreba do omiljene Silbe, od Virovitice, Vrsara, Marije Bistrice, Sinja, Cresa, Rijeke, Osijeka, Labina do Visokog, Bihaća, i Novog Sada.

- Sloboda izbora, sloboda umjetnosti, njezin je životni kredo koji se najbolje zrcalio u jednoj od njezinih najpoznatijih skulptura, onoj Trkača na Savskom nasipu, dodala je.

Ministrica je ocijenila kako će u idiličnom ambijentu Silbe, park skulptura akademkinje Ujević Galetović kojeg je sama osmislila i uredila, ostati jedinstveni memento njezinom bogatom i vrijednom opusu, a u pamćenju njezinih studenata koje je tijekom dugogodišnjeg rada na Akademiji likovnih umjetnosti odgajala kao vlastitu djecu, ostati trajna uspomena na njezin vedar, dobri duh i ljudsku toplinu.

- Njezinim odlaskom, hrvatska umjetnička scena izgubila je sjajnu umjetnicu antologijskih djela i omiljenu profesoricu, naglasila je Obuljen Koržinek.