20:45 / 15.08.2021.

Autor: P.F./Hina/HRT

Umro arhitekt Željko Kovačić

Željko Kovačić (1951.-2021.)

Željko Kovačić (1951.-2021.)

Foto: Dnevnik / HRT

Hrvatski arhitekt i oblikovatelj Željko Kovačić umro je 13. kolovoza, priopćilo je Društvo arhitekata Zagreba čiji je Kovačić bio dugogodišnji član.

Željko Kovačić stvarao je slojevitu arhitekturu, prepunu dorađenih i promišljenih detalja, koje njegovu arhitekturu čine i punom osobnih životnih priča, te tako ostaju vrijedan i trajan trag njegovih spoznaja i djela, istaknuli su iz DAZ-a.

Kovačić je bio poznat po muzejskim zah­vatima, osobito u Muzeju krapinskih neandertalaca u Hušnjakovu kod Krapine, po kojima je pos­tavio mjerilo uspješnosti arhitektonske interpretacije i organizacije nekoga muzejskog postava.

U rodnom Sisku bio je i autor izložbe Bitka kod Siska u utvrdi Stari grad 1993. i stalnog postava Gradskog muzeja Sisak 1998.

Kovačić je rođen u Sisku 10. rujna 1951. Završio je Arhitektonski fakultet u Zagrebu 1976. Isprva se bavio projektiranjem i adaptacijama obiteljskih kuća i uređenjem interijera, a potkraj 1980-ih posvetio se postavljanju izložaba (Zlatna bula, 1992; Vučedolski Orion, 2000) i stalnih muzejskih postava (Muzej grada Zagreba, 1997-2000; Zavičajni muzej Ozalj, 1999-2001). Bavio se grafičkim i industrijskim oblikovanjem.

Posljednji ispraćaj Željka Kovačića bit na zagrebačkom Krematoriju u utorak, 17. kolovoza, u 14:40.

- On je uvijek pričao svoje priče, to je kod njega fantastično jer bez obzira je li radio arhitekturu, ili je nekome uređivao stan, ili je radio neki od svojih sjajnih likovnih postava odnosno postava muzeja, izložbi, je li uređivao neki muzej. Vjerojatno vrhunac njegovog rada je muzej neandertalca i posebnost tog čovjeka sigurno će faliti struci, rekao je o Željku Kovačiću kolega Andrija Rusan, arhitekt i direktor Orisa - Kuće arhitekture.


Obuljen Koržinek: Željko Kovačić bio je jedan od najboljih arhitekata

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek uputila je izraze sućuti u povodu smrti Željka Kovačića, jednog od najboljih arhitekata, projektanata muzeja i izložbenih postava.

Kovačić je u hrvatsku muzeološku praksu uveo inovativne i kreativne forme prezentacije, a svaki izložak tretirao je kao roman bez kraja, okvir bez granica, otvoren za asocijacije i nadogradnje, istaknula je ministrica.

Oni koji se sjećaju njegovih prvih postava izložbi Gundulićev san ili Vučedol - treće tisućljeće prije naše ere u Klovićevim dvorima krajem 80-ih godina, dobro znaju kako se odmah tada prepoznao njegov poseban talent za prezentaciju muzejskog gradiva. Željko Kovačić je naime već tada pokazao kako kreativno približiti stoljećima ili tisućljećima stare predmete ili teme suvremenoj publici, podsjetila je.

Željko Kovačić ostvario je mnoštvo zanimljivih i zabavnih, a posebno originalno interaktivnih izložbenih i muzejskih postava među kojima su mnogi nagrađivani, od stalnog postava Muzeja grada Zagreba i grada Siska, preko postava zbirke Vidović u Splitu, postava Memorijala Bele i Miroslava Krleže u Zagrebu i muzeja Oluje u Kninu, do adaptacije Moderne galerije, idejnog projekta za obnovu dvorca Eltz te Zavičajnog muzeja Ozalj.

Muzeju grada Zagreba bio je, istaknula je, gotovo kućni autor izložbenih postava, a na izložbenim postavima surađivao je i s Muzejom za umjetnost i obrt, Hrvatskim povijesnim muzejom, Klovićevim dvorima i mnogim drugim.

Kruna njegove muzejske arhitekture i postava, svakako je jedan od najposjećenijih hrvatskih muzeja - Muzej krapinskih neandertalaca, u kojem je pokazao svu raskoš svojega talenta popularizirajući znanost paleontologije, geologije i antropologije u vizualno atraktivnoj i zabavnoj spirali evolucije, spojivši najsuvremenije tehnologije s milenijima starim predmetima u multimedijalnu prezentaciju.

Željko Kovačić bio je vrlo uspješan arhitekt obiteljskih kuća, a posebno je cijenio tradicijsko drveno graditeljstvo svojega zavičaja, Banovine. Simbolično arhitektonsko nasljedstvo njegovao je prema svom prezimenjaku, ocu hrvatske moderne arhitekture Viktoru Kovačiću, čiju je crkvu svetoga Blaža obnavljao.

Upravo zbog tog brižnog i kreativnog odnosa prema povijesti arhitekture i umjetnosti, prema kulturi koju smo naslijedili i koju trebamo čuvati i prenositi našoj djeci, Željko Kovačić je dao ogroman doprinos hrvatskoj kulturi: prezentirajući i osuvremenjavajući arheološku i umjetničku građu, činio nas je ponosnim nasljednicima nacionalne kulturne baštine, napisala je ministrica kulture Obuljen Koržinek u povodu smrti arhitekta Željka Kovačića.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!