13:58 / 28.07.2021.

Autor: Hina/V.M./HRT

Umro istaknuti hrvatski skladatelj, akademik Ruben Radica

Ruben Radica

Ruben Radica

Foto: Petar Glebov / PIXSELL

Istaknuti hrvatski skladatelj i redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Ruben Radica umro je u srijedu u Zagrebu u 91. godini, priopćio je Ured za odnose s javnošću i medije HAZU.

Putovi hrvatske glazbe: U sjećanje na akademika Rubena Radicu


Ovotjedno izdanje emisije Putovi hrvatske glazbe, koju emitiramo petkom od 11 sati na HR3, posvećujemo akademiku Rubenu Radici. Donosimo odabir njegove glazbe iz opusa kojim je Radica u hrvatskoj literaturi naše suvremenosti donio trag potrage za najboljim "suodnosom strukturne i psihološke akcije te proces stapanja horizontalnog i vertikalnog elementa", kako je zapisao akademik dr. Nikša Gligo. 


Na rasporedu su: Tri sonetne bagatele, Barocchiana, Četiri dramatska epigrama, Sustajanje, Skrušeno, Četiri studije ustrajnosti, XIII. Ura na Matoševe sonete, Pasija i njegovo posljednje djelo Onkrajnosne ekspresije.


Skladatelj neopterećen tradicijom i socrealističkom estetikom


Ruben Radica rodio se 19. svibnja 1931. u Splitu, a temeljna glazbena znanja dobio je od svoga djeda, skladatelja Josipa Hatzea.


Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu diplomirao je studij dirigiranja u razredu Slavka Zlatića (1957.) i studij kompozicije u razredu Milka Kelemena (1958.). U komoziciji se usavršavao kod Vita Frazzia u Sieni (Accademia Musicale Chigiana), Renéa Leibowitza i Oliviera Messiaena u Parizu, te kod Györgya Ligetija, Pierrea Bouleza i Henrija Pousseura u Darmstadtu (Internationale Ferienkurse für Neue Musik).


Od 1959. do 1963. podučavao je na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, a od 1963. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, gdje je od 1978. do umirovljena 2001. bio redoviti profesor i dekan od 1981. do 1985. Od 2012. bio je professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu.


Za redovitoga člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 2000., a od 1990. bio je član suradnik.


Kako je istaknuto, akademik Radica pripadao je naraštaju hrvatskih skladatelja 20. stoljeća koji je bez opterećenja tradicijom i socrealističkom estetikom pribjegao radikalnijim izražajnim sredstvima glazbene avangarde.


Radičina se avangardna strogoća ogleda u upornosti kojom serijalizam (totalnu organizaciju) produbljuje do krajnjih granica (npr. opera Ranjeni dlan, 1969.1971; Per se I, 1968., i Per se II, 1975.).


I dok se u njegovim prvim djelima još naziru harmonijski funkcionalni odnosi, pod utjecajem Leibowitza brzo je izgradio osebujan skladateljski stil u kojemu se ističe strukturalistička koncepcija skladane glazbe. Navedeno je kako u pozadini takva skladateljskoga koncepta stoje i potreba za ekspresivnošću i izraziti smisao za zvučni kolorit.


Radica je skladao za različite izvoditeljske sastave i žanrove, poput Četiri dramatska epigrama za klavirski kvintet (1959.) i Concerto abbreviato za obligatni violončelo i orkestar (1962.), preko djela Lirske varijacije za gudače (1962.), Extensio za klavir i orkestar (1973.), 19 & 10, interferencije za recitatora, zbor i orkestar (1965.), K a za dvije instrumentalne skupine i sintetizator (1978.) i Pasija za bariton i tri instrumentalne skupine (1982.), do svojevrsnih sinteza poput Prazora, misterija prema poemi Jure Kaštelana (1991.), Trinaeste ure za tri zbora i orkestar na stihove A. G. Matoša (1994.) ili Božanskih otvora srca za orkestar i obligatne instrumente (1999.).


Posljednje djelo akademika Rubena Radice je instrumentalna duhovna skladba Litaniae Sanctorum pro Papa Ioanne Paulo iz 2005. posvećena papi Ivanu Pavlu II. Tu skladbu u izvedbi Ansambla Cantus možete pogledati i poslušati na YouTube kanalu Hrvatskog društva skladatelja:

Za svoj rad akademik Radica bio je nagrađen godišnjom Nagradom Vladimir Nazor za 1973., kao i Nagradom Vladimir Nazor za životno djelo za 2010., dobitnik je dviju Vjesnikovih nagrada Josip Štolcer Slavenski (1978. i 1991.), a odlikovan je i Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića 1995.


Posljednji ispraćaj akademika Rubena Radice bit će u utorak, 3. kolovoza u 14.30 sati na splitskom groblju Lovrinac.


Pogledajte snimku izjave Rubena Radice koju je 1985. godine dao prigodom Muzičkog Biennala Zagreb:

Obuljen Koržinek: Radica je u antologiju hrvatske glazbe unio duh europske avangarde


Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek uputila je izraze sućuti u povodu smrti Rubena Radice koji je, kako je istaknula, u antologiju hrvatske glazbe unio duh europske avangarde.


- Nastavljajući tradiciju splitske glazbene obitelji, svoga djeda, skladatelja Josipa Hatzea, Ruben Radica ostat će zapamćen kao jedan od najavangardnijih skladatelja suvremene hrvatske glazbe, koji je sa svojega studija po europskim središtima u Zagreb donio metode i pristupe Renea Leibowitza, Oliviera Messiaena, Gyorgya Ligetija, Pierrea Bouleza i Henrija Pousseura, istaknula je ministrica.


Svojim je skladbama, naglasila je, Radica u antologiju hrvatske glazbe unio ne samo duh europske avangarde, nego je izgradio jedinstveni skladateljski opus snažne izražajnosti i zvučnog kolorita te strukturalističke koncepcije skladbi.


- U vrijeme kada se glazba opterećivala socrealističkom estetikom, Radica se hrabro odlučio na radikalna izražajna sredstva glazbene avangarde. Njegova umjetnička sloboda očitavala se i u eksperimentiranju skladanja za različite izvoditeljske sastave i žanrove: od 'Četiri dramatska epigrama za klavirski kvintet' preko interferencije za recitatora, zbor i orkestar, ili skladbi za dvije instrumentalne skupine i sintetizator, do svojevrsnih sinteza poput 'Prazora', misterija prema poemi Jure Kaštelana ili 'Božanskih otvora srca za orkestar i obligatne instrumente", navodi.


Generacijama studenata zagrebačke Muzičke akademije Radica ostati zapamćen kao autoritet skladateljstva, istodobno uvijek spreman na prijateljski savjet i stručnu pomoć, dodaje Obuljen Koržinek.


Radica je gotovo četiri desetljeća bio profesor, svojedobno i dekan Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu, zatim professor emeritus, a posljednja dva desetljeća i redoviti član HAZU.


- Profesor Radica zaslužio je sve stručne nagrade od godišnje i životne Nagrade Vladimir Nazor preko nagrade Josip Štolcer Slavenski do odlikovanja Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića, stoji u izrazima sućuti ministrice Obuljen Koržinek.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!