Umro istaknuti skladatelj, jazz pijanist i glazbeni pedagog Neven Frangeš

Neven Frangeš (Zagreb, 8. siječnja 1951.) hrvatski skladatelj, jazz pijanist, klavijaturist, orguljaš, pedagog i glazbeni producent i jedan od najistaknutijih hrvatskih jazz glazbenika svoje generacije umro je u ponedjeljak u Zagrebu, potvrdili su iz Hrvatske glazbene unije.

Frangeš je u rodnom Zagrebu diplomirao na Muzičkoj akademiji na I. odsjeku za kompoziciju i glazbenu teoriju.

Već u najranijoj mladosti pokazivao je izrazit interes za jazz, improvizaciju i suvremene glazbene izričaje. Sa samo 14 godina prvi je put nastupio sa sastavom legendarnoga vibrafonista Boška Petrovića, što je presudno odredilo njegov umjetnički i profesionalni put, istaknuli su iz HGU.

Tijekom bogate karijere surađivao je s brojnim hrvatskim i svjetskim jazz glazbenicima, među kojima su Boško Petrović, Damir Dičić, Mario Mavrin, Elvis Stanić, Miljenko Prohaska, Art Farmer, Niels-Henning rsted Pedersen, Martin Drew, Ernie Wilkins, Toots Thielemans, Lou Donaldson, Clark Terry, Chet Baker i Bob Mover.

Njegova diskografija obuhvaća velik broj gramofonskih ploča i CD-ova, a posebno se izdvajaju albumi "Sarabanda", "From Moscow to L.A." i "Un Chien Andalou", snimljeni u duetu s Boškom Petrovićem, kao i album "Zvira voda", posvećen hrvatskoj glazbenoj baštini.

Uz jazz, ostvario je zapaženu karijeru i na hrvatskoj rock-sceni. Kao aranžer i suradnik sudjelovao je na ključnim albumima Drage Mlinarca, a godinama je surađivao i s grupom Parni valjak na albumima koji su osvojili više nagrada Porin.

Kao skladatelj napisao je glazbu za više od stotinu kazališnih predstava koje su režirali najistaknutiji hrvatski redatelji, autor je glazbe za igrane filmove, televizijske drame, dokumentarne i animirane filmove.

Na Dubrovačkim ljetnim igrama prvi put sudjelovao je kao student 1972., a tijekom više od tri desetljeća djelovao je na Igrama kao skladatelj, izvođač, producent i organizator glazbenoga programa. Od 2005. do 2009. bio je ravnatelj glazbenog programa Dubrovačkih ljetnih igara.

Od 2011. do 2014. bio je umjetnički voditelj Međunarodne škole jazza Hrvatskog glazbenog saveza i festivala "Jazz Is Back!" u Grožnjanu.

Dugogodišnjim pedagoškim radom ostavio je snažan trag i u obrazovanju mladih glazbenika te je obnašao dužnost redovitog profesora na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti.

Osim umjetničkog rada, aktivno je sudjelovao u oblikovanju hrvatskoga glazbenog života. Bio je jedan od osnivača Scene Amadeo u Zagrebu, član kulturnih vijeća Grada Zagreba i Ministarstva kulture te predsjednik Upravnog odbora nagrade Porin.

Djelovao je i kao predsjednik jazz komisije Nagrade Status. Bio je dugogodišnji aktivni član Hrvatske glazbene unije, Glavnog odbora i Predsjedništva HGU-a, Upravnog odbora Unisona, kao i Ureda za izvoz glazbe.

Za svoj umjetnički rad primio je brojna priznanja. Dobitnik je triju nagrada Porin u kategoriji jazza, višestruki dobitnik Nagrade Status za najboljega jazz pijanista i nagrade Josip Slavenski.

Svojim umjetničkim, pedagoškim i organizacijskim djelovanjem ostavio je trajan i neizbrisiv trag u hrvatskoj glazbenoj kulturi.

Ministrica kulture izrazila sućut u povodu smrti Nevena Frangeša

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek u ponedjeljak je izrazila sućut u povodu smrti Nevena Frangeša, istaknuvši kako je s velikom tugom primila vijest o odlasku tog sjajnog instrumentalista, skladatelja, promicatelja hrvatske glazbe te vrsnog producenta i organizatora.

- Neven Frangeš bio je osoba iznimno širokih znanja, obrazovanja i interesa. Odgojen i obrazovan kao klavirist klasične glazbe, rano je razvio interes za jazz glazbu i improvizacije, a nakon desetljeća sudjelovanja u hrvatskom glazbenom životu, upravo će u povijesti hrvatskog jazza zasigurno ostati jedna od ključnih figura, i kao interpret i kao iznimno aktivan pedagog i producent, istaknuto je u sućuti ministrice.

Obuljen Koržinek podsjeća i kako je Frangeš kroz svoje formativne i zrele godine nastupao s velikanima hrvatskog i svjetskog jazza, od Boška Petrovića i Miljenka Prohaske do Nielsa Pedersena, Loua Donaldsona i Cheta Bakera.

Navela je i kako Frangešove interpretacije ostaju zabilježene na brojnim slušanim i nagrađivanim nosačima zvuka uključujući žive i studijske snimke, autorsku glazbu i jazz standarde te posebno zanimljiv dio opusa u kojem je reinterpretirao hrvatsku tradicijsku glazbu.

- Istovremeno, Neven Frangeš ostavio je veliki trag kao skladatelj glazbe za kazalište, potpisujući neke od antologijskih predstava repertoarnih kazališta i posebno predstava izvedenih na Dubrovačkim ljetnim igrama. Uz Igre je bio vezan i kao dugogodišnji producent glazbenog programa. Osim Dubrovnika, neobično snažno je bio vezan uz Grožnjan u kojem je godinama bio voditelj ljetne škole jazza i festivala jazz, istaknula je ministrica.

Dodala je i kako će se, osim po iznimnom umjetničkom opusu, Frangeša pamtiti i kao izuzetnog kulturnog djelatnika koji je sudjelovao u radu različitih vijeća pri Ministarstvu kulture i Gradu Zagrebu, bio je aktivan u nacionalnim glazbenim udrugama, često je bio član žirija najvažnijih nacionalnih glazbenih nagrada te je javno, snažno i artikulirano zagovarao unaprjeđenje položaja glazbe i glazbenika.

- Zbog tog njegovog javnog angažmana za koji je nesebično odvajao svoje vrijeme, znanje i energiju, zahvalnost mu dugujemo svi - od nas koji imamo odgovornost oblikovanja kulturnih politika do njegovih kolega za čiji se status i položaj neumorno zalagao cijeli svoj život. Neven Frangeš ostat će u našim mislima i sjećanju kao iznimna osoba čiji je rad ostavio vrijedan trag u hrvatskoj glazbenoj kulturi, a antologije hrvatske glazbe zasigurno će u godinama koje dolaze dodatno valorizirati njegov vrijedan umjetnički doprinos, poručila je Obuljen Koržinek.