12:15 / 30.11.2020.

Autor: Vijesti iz kulture/Hina/V.M./HRT

Umro je kazališni redatelj Božidar Violić

Foto: Željko Lukunić/PIXSELL

Foto: Željko Lukunić/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

Naš veliki kazališni redatelj i pedagog Božidar Violić umro je u Zagrebu u 90. godini. Pamtit ćemo ga po mnogim hvaljenim dramskim i opernim projektima, ali i kao profesora na akademiji i kazališnog ravnatelja.
Naš veliki kazališni redatelj i pedagog Božidar Violić umro je u Zagrebu u 90. godini. Pamtit ćemo ga po mnogim hvaljenim dramskim projektima, ali i kao profesora na akademiji i kazališnog ravnatelja.

Božidar Violić, rođen u Splitu, 4.lipnja 1931., diplomirao je romanistiku na Filozofskom fakultetu i režiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Karijeru je počeo kao redatelj i dramaturg na nekadašnjem Radio Zagrebu, a nastavio u Dramskom kazalištu ‘Gavella' gdje je od 1959.do 1972. bio stalni redatelj.

Od 1958. do 1977. bio je profesor glume i kazališne režije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, a zatim je bio umjetnički ravnatelj, redatelj i dramaturg u Zagrebačkom kazalištu mladih - od 1979. do umirovljenja 1999. Režirao je u mnogim hrvatskim kazalištima i festivalima postavivši osamdesetak dramskih i opernih predstava.

- U redateljskom radu poštuje tekst kao svrhu režije, sklon propitivanju autoriteta i ironiji kako bi potaknuo gledatelja da se odredi prema ideji drame prevedenoj scenskom koncepcijom predstave, stoji u biografiji objavljenoj na mrežnim stranicama Hrvatske enciklopedije LZMK-a.

Dobitnik je mnogobrojnih nagrada, među kojima se ističu one za životno djelo Hrvatskog glumišta 2008. i Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo 1994. godine.

Portreti: Božidar Violić na HRTi

Na usluzi HRTi pogledajte dokumentarnu emisiju Portreti posvećenu našem velikom kazališnom umjetniku Božidaru Violiću koji je povijest nacionalnog teatra zadužio je antologijskim predstavama poput ‘Glorije’, ‘Mirisi, zlato i tamjan’, ‘Predstava Hamleta u Mrduši Donjoj’, ‘Dantonova smrt’, ‘Henrik IV.’.

Sjećajući se rada na svojim predstavama, prepričavajući kazališne zgode i anegdote, Violić nam u emisiji Portreti zapravo pripovijeda zaboravljene dijelove povijesti zagrebačkog glumišta.



Obuljen Koržinek: Violić obilježio čitavo jedno doba

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek uputila je izraze sućuti u povodu smrti Božidara Violića, velikog hrvatskog redatelja koji je obilježio čitavo jedno doba, istaknuvši da se svojim iznimnim teatrološkim radom Violić upisao u povijest hrvatskoga kazališta.

- Ostat će upamćen kao jedan od naših najznačajnijih redatelja svih vremena,  a njegovim odlaskom ostaje velika praznina u hrvatskom kulturnom prostoru, istaknula je ministrica kulture i medija u izrazima sućuti u povodu smrti Božidara Violića.

Jandroković: Violić ostavio dubok trag u hrvatskoj kulturi

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković uputio je sućut obitelji kazališnog redatelja Božidara Violića ističući da je u svojoj dugoj kazališnoj karijeri redatelja, dramaturga i profesora Violić ostavio dubok trag u hrvatskoj kulturi.

- U dugoj kazališnoj karijeri kao redatelj, dramaturg, profesor režije i glume ostavio je dubok trag u hrvatskoj kulturi. Velik umjetnički opus gospodina Violića čini preko 80 dramskih i opernih predstava, kao i scenariji za kratke i dugometražne filmove. Brojne nagrade i najviša priznanja potvrda su njegove iznimne umjetničke sposobnosti i svestranosti, a posebno će ga pamtiti naraštaji studenata i kazalištaraca kojima je nesebično dijelio svoje bogato iskustvo i znanje, stoji u sućuti predsjednika Sabora.

80-ak dramskih i opernih režija, te filmski scenariji i ogledi

Violić se istaknuo se režijama starih i suvremenih hrvatskih dramskih tekstova (A. Šenoa, Ljubica; N. Nalješković, Tri farse; M. Gazarović, Prikazanje života i muke svetih Ciprijana i Justine; A. Nemčić, Kvas bez kruha; I. Brešan, Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja i Svečana večera u pogrebnom poduzeću; S. Novak, Mirisi, zlato i tamjan, u vlastitoj adaptaciji; F. Šovagović, Sokol ga nije volio; L. Kaštelan, Adagio; A. Šoljan, Galilejevo uzašašće; T. Bakarić, Smrt Stjepana Radića; M. Matišić, Anđeli Babilona i Sinovi umiru prvi).

Značajne su mu režije u stranom repertoaru: Tartuffe i Don Juan Molièra; Patnje gospodina Mockinpotta P. Weissa; Dantonova smrt te Leonce i Lena G. Büchnera; U očekivanju Godota S. Becketta; Henrik IV. L. Pirandella; Vesele žene windsorske i Richard III. W. Shakespearea; Život je san P. Calderóna de la Barce; Volpone B. Jonsona; Gospon lovac G. Feydeaua; Opasne veze Ch. Hamptona; Đavolov učenik G. B. Shawa; Svoji smo, dogovorit ćemo se A. N. Ostrovskoga; Dom Bernarde Albe F. Garcíje Lorce te opere Hoffmannove priče J. Offenbacha i Figarov pir W. A. Mozarta. Pripadao je tzv. gavellijanskomu redateljskom kartelu (uz Kostu Spaića, Dinu Radojevića i Georgija Para).

Gostovao je kao predavač na glumačkim školama u Švedskoj (1973–74), dramatizirao više tekstova, a bavio se i prevođenjem. Autor je scenarija za kratke i dugometražne filmove Ante Babaje Nesporazum (1958), Lakat kao takav (1959), Carevo novo ruho (1961), Breza (1967) te Mirisi, zlato i tamjan (1971).

Objavio je niz teatroloških ogleda te knjige Lica i sjene (1989., ponovljeno prošireno izdanje 2004) i Isprika: ogledi i pamćenja (2008).

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!