Uručene nagrade Hrvatskog društva likovnih umjetnika

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU) uručilo je u petak na dodjeli u Tehničkom muzeju "Nikola Tesla" svoje tradicionalne nagrade za postignuća u prethodnoj godini te Nagradu za životno djelo koja je pripala doajenu i pioniru hrvatske kompjutorske grafike Tomislavu Mikuliću.

Osim Nagrade za životno djelo, dodijeljene su Nagrada za najbolju izložbu - Robertu Šimraku za izložbu "Purgatorij", Nagrada mladom umjetniku Mihaeli Rašici i Posebno priznanje za doprinos likovnoj umjetnosti Elviri Kranjčar, voditeljici galerije Kranjčar.

Za Nagradu za životno djelo Tomislavu Mikuliću rečeno je da obilježava ne samo njegovu iznimnu karijeru nego i trajnu ostavštinu u povijesti suvremene umjetnosti te da je on "jedinstvena i ključna figura u razvoju računalne grafike i animacije, ne samo u hrvatskoj umjetničkoj povijesti nego i u međunarodnim okvirima digitalne umjetnosti."

Njegov izniman doprinos umjetnosti temelji se na dugogodišnjem i pionirskom radu u integriranju tehnologije u vizualnu ekspresiju, što ga čini jednim od najvažnijih svjetskih autora u ranoj digitalnoj umjetnosti, dodaje se u obrazloženju.

Umjetnički put Tomislava Mikulića (1953.) počinje sedamdesetih, u ranom periodu digitalne umjetnosti, kreirao je i prvi računalno animirani film u nas, a tijekom osamdesetih na Televiziji Zagreb stvara prepoznatljive vizuale, od loga za Euroviziju 1979. do grafike za ZOI u Sarajevu 1984. Nakon preseljenja u Australiju 1992. putem vlastitog studija surađuje s TV mrežama.

Zahvalivši uime svih nagrađenih, Mikulić je rekao da nije ni sanjao da će tijekom boravka u Zagrebu dobiti vijest o tako važnoj nagradi, osobito u trenutku kada mu se u Tehničkom muzeju održava retrospektivna izložba na kojoj je prikazano cijelo njegovo stvaralaštvo od početka rane kompjutorske grafike i animacije do danas.

Nagrađeni Robert Šimrak, Mihaela Rašica i Elvira Kranjčar 

Robert Šimrak primio je nagradu zbog "iznimne umjetničke kvalitete, jasno definirane autorske vizije te uspješne i zaokružene realizacije" izložbe "Purgatorij", održane u zagrebačkoj Laubi, kao i prije toga u Ljubljani, a što je bio jedan od najznačajnijih umjetničkih događaja vizualne scene u 2025., ne samo u Hrvatskoj nego i u širem regionalnom kontekstu".

Realizirana kao dobro promišljen, konceptualno snažan i emocionalno izbrušen projekt u Laubi - Kući za ljude i umjetnost u Zagrebu, ta izložba izdvaja se kao umjetničko iskustvo koje slikom i prostorom aktivno angažira gledatelja u refleksiji o ključnim pitanjima našeg doba, obrazloženo je.

Kako se napominje, Šimrak svojim radovima ostvaruje konstruktivnu napetost između realnog i vizualnog mita, pozivajući gledatelja da preispita vlastite uvide u stvarnost i fikciju, napredak i destrukciju.

Najboljom mladom umjetnicom proglašena je Mihaela Rašica, pripadnica naraštaja mladih hrvatskih slikarica koje u suvremenom slikarskom polju "promišljeno i dosljedno razvijaju vlastiti autorski jezik", a koja se profilirala kao autorica "jasne poetike, dosljednog rada i izrazite zrelosti izraza".

U obrazloženju stoji kako njezinu slikarsku praksu obilježava osjetljiv, ali siguran odnos prema tradiciji medija, u kojemu slika ostaje prostor kontemplacije, proučavanja i unutarnjeg iskustva, a radovi joj često prikazuju pejzaž, svjetlosne pojave i atmosferska stanja, no oni nisu opisni, nego se pretvaraju u nositelje duhovnih i metafizičkih značenja.

Elvira Kranjčar, jedna od ključnih osoba nezavisne zagrebačke i hrvatske likovne scene, nagrađena je za kontinuirani, predani i sustavni doprinos razvoju suvremene umjetnosti, posebice putem produkcije, prezentacije i poticanjem mladih umjetnika.

Kao osnivačica i voditeljica Galerije "Kranjčar", tijekom više od dva desetljeća oblikovala je prepoznatljivo mjesto susreta umjetnika, kustosa i publike, koje je postalo nezaobilazna točka suvremene umjetničke prakse u Hrvatskoj, naglašeno je u obrazloženju.

Rečeno je i kako je ona izložbenim programom, ali i produkcijskom, organizacijskom i financijskom odgovornosti, dosljedno gradila model galerijskog djelovanja koji ne počiva isključivo na tržišnoj logici, nego na dugoročnom ulaganju u umjetnički razvoj i profesionalizaciju scene.

Prema riječima državne tajnice Ministarstva kulture i medija Dražene Vrselja, važnost ovih nagrada za postignuća u prethodnoj godini i onima koji su zadužili hrvatsku kulturu neupitan je, ne samo za struku nego i za kulturnu javnost u cjelini, ali i prilika da se razgovori usmjere prema mogućnostima, izazovima i rješavanju kulturnih problema s kojima se suočavamo.

- Svi laureati pokazuju da je suvremena scena vrlo aktivna i živa, a uloga strukovnih udruga iznimno važna u unapređenju statusa umjetnika, podršci mladih umjetnika i stvaranju prostora za suradnju svih generacija umjetnika, dodala je.