Kojim medijima građani najviše vjeruju?
elevizija i radio i dalje su mediji kojima hrvatski građani najviše vjeruju, pokazalo je najnovije istraživanje HRejtinga provedeno od 15. do 18. lipnja na uzorku od tisuću ispitanika. Istodobno, rezultati otkrivaju da su internetski portali postali glavni izvor informiranja, dok velik dio građana informacije rijetko ili nikada ne provjerava.
Najveće povjerenje u televiziju i radio
Prema rezultatima istraživanja, radiju i televiziji vjeruje više od 90 posto građana. Slijede novine i internetski portali kojima vjeruje oko 70 posto ispitanika, dok čak 60 posto građana iskazuje povjerenje i prema sadržajima na društvenim mrežama.
Članica Vijeća za elektroničke medije Jasna Vaniček-Fila upozorila je kako je danas posebno važno provjeriti tko stoji iza objavljenih informacija.
- Prvo ćemo pogledati tko je napisao tu vijest. Novinar ima ime i prezime. Važno je znati da nije riječ o prenesenoj ili generiranoj vijesti iza koje ne stoji autor. U vremenu umjetne inteligencije to postaje sve važnije pitanje, rekla je Vaniček-Fila.
Portali prvi izbor, većina ne provjerava informacije redovito
Iako televiziji građani najviše vjeruju, internetski portali najčešći su prvi izvor informacija o važnim događajima. Prema istraživanju, portale kao prvi izvor informacija koristi 42,2 posto ispitanika. Televizija je na drugom mjestu s 24,7 posto, slijede društvene mreže s 21,1 posto, radio s 4,3 posto te novine s 2,6 posto.
Rezultati pokazuju i zabrinjavajući trend kada je riječ o provjeri točnosti informacija. Samo 10 posto ispitanika navodi da informacije provjerava uvijek. Njih 21,3 posto to čini često, 27,9 posto ponekad, 19,5 posto rijetko, dok čak 18,7 posto građana informacije ne provjerava nikada.
Medijska pismenost ključna u borbi protiv dezinformacija
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je kako je upravo zato pokrenut projekt „Točno tako“, kojim se želi upozoriti na važnost provjere informacija i borbe protiv dezinformacija.
- Kao prva europska država podigli smo nacionalni sustav neovisnih provjeravatelja informacija. No ključno je ulagati u medijsku pismenost kako bismo građane zaštitili od dezinformacijskih valova i sačuvali demokraciju, poručila je ministrica.
Povjerenje traži veću odgovornost
Istraživanje pokazuje da građani imaju visoko povjerenje i u internetske portale i u društvene mreže, premda na tim platformama sadržaj može objavljivati gotovo svatko. Upravo zato stručnjaci upozoravaju na važnost razvoja medijske pismenosti, osobito među mladima, kako bi se lakše snalazili u sve većoj količini informacija i prepoznali vjerodostojne izvore.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!