Zagrebački Interliber potvrđuje da tiskana knjiga i dalje živi

Završen je 47. međunarodni sajam knjiga Interliber koji je na Zagrebačkom velesajmu (ZV) od 11. do 16. studenoga posjetilo oko 120 tisuća ljudi, te je u 200-tinjak sati programa nastupalo više od 360 izlagača iz 15 zemalja, priopćio je u ponedjeljak Press centar ZV-a.

Iznimno zadovoljstvo iskazali su i nakladnici i posjetitelji, naglašavajući da je tiskana knjiga, unatoč digitalnoj eri, ostala neprolazna vrijednost i izvor znanja, kažu organizatori.

Ove su godine na zagrebačkom Interliberu sudjelovali globalno poznati pisci, kao što je irski književnik i dobitnik nagrade Booker 2023. Paul Lynch, koji je predstavio svoj roman Prorokova pjesma nedavno objavljen na hrvatskome jeziku.

Nastupao je i Jeff Kinney, autor serijala za mlade Gregov dnevnik okupivši tisuće mladih čitatelja, čime je taj susret na galeriji paviljona 5 bio je jedan od najposjećenijih događaja, prema priopćenju. Finski pisac Tuomas Kyrö predstavio je roman Savez također nedavno predveden na hrvatski jezik.

Novost u programu Interlibera bio je program za djecu Pričam ti priču bajka u našim rukama, osmišljen s ciljem aktivnog stvaranja novih generacija čitatelja. Galerija paviljona 5, gdje se program održavao, svakodnevno je, od 17 do 20 sati, bila puna djece i roditelja koji su sudjelovali u interaktivnim radionicama, kreativnim pričaonicama i edukativnim igrama. Ovaj program prepoznat je kao ključni doprinos sajma razvoju pismenosti i poticanju trajne ljubavi prema knjizi od najranije dobi, navode.

Otvarajući sajam, predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je da Interliber jača hrvatsko nakladništvo i izdavaštvo, promiče knjigu, autore, čitanje, znanost i ono što je najvažnije znanje.

- Zato me ne čudi da je svake godine sve više izlagača, što pokazuje atraktivnost Zagreba i Interlibera, navodi se u priopćenju.

Gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević tada je naglasio temeljnu vrijednost knjige, kazavši da je Interliber najveća književna manifestacija u Hrvatskoj, mjesto na kojem se slavi knjiga, mjesto gdje se susreću sve generacije čitatelja i gdje redovno svjedočimo stvaranju ljubavi prema knjizi. Ako uzmete knjigu i otvorite je, ona nikada neće zakazati, priopćeno je.

Predstavljen je i novi projekt Ministarstva kulture i medija Kulturna iskaznica, kao i niz radionica poput Male radionice glagoljice, Kako smanjiti digitalni otisak i inovativno predavanje o matematičkim trikovima za brže razmišljanje u AI eri, kao i High Five kviz za učenike osnovnih i srednjih škola te Državno ekipno prvenstvo u kvizu.

Na Interliberu su predstavljene i prve tri knjige sabranih djela hrvatskog pjesnika Dragutina Tadijanovića - Sabrane pjesme, Sabrana pisma i Ostani, ostani uza me Prepjevi iz strane poezije. Tadijanovićeva Sabrana djela objavljuju Školska knjiga i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) u povodu 120. obljetnice rođenja hrvatskoga pjesničkoga barda.

Muzej za umjetnost i obrt ( MUO) ove je godine prvi put samostalno sudjelovao na Interliberu i posjetiteljima predstavio bogat izbor svojih najvrjednijih i najtraženijih publikacija.

Također, posjetitelji su imali priliku nabaviti i neka od najistaknutijih muzejskih izdanja poput Porculan Meissen, Skriveno blago Muzeja za umjetnost i obrt, Art deco, Sixties in Croatia, Liturgijsko ruho, Kultura pavlina, Transparentna ljepota te mnogo drugih.

Predstavljeni su i Memoari bivše njemačke kancelarke Angele Merkel, u suradnji s Beatom Baumann, Sloboda - Sjećanja 1954. - 2021.

O bivšoj kancelarki i njezinim memoarima govorio je bivši hrvatski ministar vanjskih poslova Miro Kovač, ocijenivši kako je riječ o autobiografiji političarke koja je promijenila lice Europe.

Predstavljena je i knjiga britanskoga povjesničara Nikolaja Tolstoja Staljinova osveta - Konačna istina o brutalnoj prevari, izdaji i prisilnom povratku Kozaka i Hrvata nakon Drugog svjetskog rata.

Britanski povjesničar Robin Harris rekao je na predstavljaju kako je knjiga najvažnije djelo povjesničara Nikolaja Tolstoja koje razbija nametnutu šutnju o događajima neposredno poslije Drugoga svjetskog rata.

Popratni program Interlibera odvijao se na četiri pozornice, na kojima su sudjelovali hrvatski autori i javne osobe, među kojima Jurica Pavičić, Zoran Predin, Marina Vujčić, Toni Milun, Martina Mlinarević, Korado Korlević, Boris Jokić i drugi.