Glazbeni izričaj od samih početaka reformacije jedan je od najvažnijih izričaja vjere. Time je u glazbu ušla Božja riječ na njemačkom jeziku te počeo razvoj luteranskog korala i tiskanje pjesmarica. A ulazak u glazbenu povijest simbola evangeličke crkvene glazbe Johanna Sebastiana Bacha posvjedočila je univerzalnost glazbe: zajedništvo u različitosti.
Glazba i aktivno sudjelovanje vjernika pjevanjem sastavni su dio evangeličkog bogoslužja - jer su na taj način i vjernici uključeni u samo bogoslužje, u samo slavljenje Boga, objašnjava svećenik Evangeličke crkvene općine Zagreb Moran Rajković.
Martin Luther isticao je važnost glazbenog izražavanja vjere kao oblika slavljenja Boga.
Tako se i rodio luteranski koral, oplemenivši bogatu europsku glazbenu tradiciju koja je dotada poznavala višestoljetni gregorijanski koral na latinskom jeziku - upravo tim načinom i željom Luthera i njegova skladanja nastao je novi smjer u glazbi, pogotovo crkvenoj glazbi.
"Naš Bog je jaka utvrda" klasični je primjer luteranskog korala.
A taj himan evangelika već tri desetljeća na bogoslužjima u Gundulićevoj ulici izvodi prof. Jasna Šumak Picek.
- Božjom providnošću pozvana sam 1992. godine da sviram svečano bogoslužje koje je snimala Radiotelevizija za najveći evangelički blagdan Dan reformacije i od tada sam zamoljena da nastavim svirati što mi je bilo veliko veselje i eto prošle su 32 godine. Kako bi pristup glazbi bio otvoren svima u crkvi, u Hrvatskoj je 1981. tiskana Pjesmarica Božjeg naroda – time vjernici kao da imaju i Božju riječ u glazbenom obliku, u svojim rukama i zajedno i aktivno sudjeluju u bogoslužju.
Nemjerljiv utjecaj liturgiji dao je jedan od najvažnijih skladatelja svih vremena Johann Sebastian Bach.
Profesorica glazbe Vesna Vančik podsjeća kako - Bach potječe iz luteranskog, evangeličkog miljea i od početka svog stvaralaštva prožet je teologijom.
Njegova glazba kreće se na samom metafizičkom rubu i iznad je svih teoloških kontroverzi, ona je vrsta zvučne teologije.
Bachova h-mol misa sinteza je svih stilskih i tehničkih doprinosa koje je lajpciški kantor dao glazbi, napisao je talijanski muzikolog Alberto Basso i dodao: "To je također zapanjujući duhovni susret između svjetova katoličkog slavljenja i luteranskog štovanja križa."
- Mnogi kažu da je Bach zapravo onaj tko budu vjeru, to je moje mišljenje, a ne ono drugo da samo vjernik može razumjeti Bacha, završila je prof. Vančik.