Istraživanje: 15% mladih Zagrepčana je depresivno, 19% anksiozno, 29% se samoranjava

18.02.2022.

11:20

Autor: Dobro jutro, Hrvatska/E.L.S./HRT

prof. dr. sc. Linda Rajhvajn Bulat

prof. dr. sc. Linda Rajhvajn Bulat

Foto: HRT / HRT

Niz godina pratimo mentalno zdravlje mladih i mogu reći da su nam su se sada neki alarmi uključili - izjavila je u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" prof. dr. sc. Linda Rajhvajn Bulat, psihologinja sa Studentskog centra socijalnog rada pravnog fakulteta u Zagrebu.


Konkretnije, alarmantne rezultate je pokazalo istraživanje koje je rađeno među mladima iz srednjih zagrebačkih škola.

- Kod njih je viša razina depresije, anksioznosti i stresa u odnosu na mlade iz drugih dijelova središnje Hrvatske. Što se tiče samoranjavanja, došlo je do značajnog porasta, čak se udvostručilo. Ako govorimo o postocima, oko 15 posto mladih ima visoku razinu depresivnosti, 17 posto visoku razinu anksioznosti, što se tiče samoranjavanja 17 posto mladih je činilo to prije 5 godina, a sada 29 posto - izjavila je Rajhvajn Bulat.

Objasnila je da, kada govorimo o samoranjavanju, najčešće je to mijenjanje fokusa s emocionalne boli na tjelesnu bol koje vodi do nekakvog olakšanja.

Ali vrlo je to, kaže, sklizak teren. Ispitivali su nesuicidalno samoranjavanje, tojest nanošenje namjerne štete sebi, ali bez namjere da se počini suicid.

Što učiniti kao društvo

Postoji tim za psihološke hitne intervencije kojeg je imenovalo Ministarstvo znanosti i obrazovanja i vodi ga Društvo za psihološku pomoć, to su stručnjaci koji idu u škole kada se dogodi neki krizni događaj, najčešće traumatski poput smrti učenika, nastavnika, automobilske nesreće u kojoj može i ne mora biti riječ o smrtnom slučaju.

- U zadnje vrijeme nam se jako povećao broj kriznih intervencija nakon suicida mladih, pogotovo se to vidi u Zagrebu - izjavila je psihologinja i dodala da na razini Hrvatske imaju 9 regionalnih timova i postoji jasna procedura, protokol za postupanje škola u kriznim situacijama.

Ne postoji strategija

- Još uvijek ne postoji nacionalna strategija očuvanja mentalnog zdravlja, u izradi je, čekamo je, ali vrijeme je da se zaista trgnemo, podaci su upozorenje da kao odrasli moramo preuzeti odgovornost i poduzeti nešto - smatra Rajhvajn Bulat.

Slušati što kažu mladi

Istraživanje koje su radili studenti psihologije pokazalo je kako je mladima izuzetno važno da se o mentalnom zdravlju govori, da roditelji i nastavnici ne ignoriraju poteškoće koje primjećuju, da ne misle kako će one same od sebe proći. Naglašavaju koliko im je važno da ih se ne osuđuje, posebno im je teško kada roditelji ne prihvaćaju njihove teškoće, kada ih profesori ignoriraju. Trebalo bi, poručuju, biti normalno ići i tražiti pomoć, ne gledati ih sa stigmom. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!