Dan sigurnijeg interneta: Učenicima edukacija, roditeljima komunikacija

07.02.2023.

12:37

Autor: Hina/HRT/D.M.

Sigurnost djece na internetu

Sigurnost djece na internetu

Foto: Sanjin Strukic / Pixsell

Učenici moraju od rane dobi učiti o opasnostima koje vrebaju na internetu, što je izrazito važno u doba ubrzanog razvoja tehnologije, dok roditelji moraju komunicirati s djecom o aplikacijama koje koriste, istaknuto je na raspravi u povodu Dana sigurnijeg interneta.

Na Dan sigurnijeg interneta glavna tema su djeca, mladi, način na koji koriste internet i zaštita od opasnosti s mreže, a Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) tim je povodom predstavila učenicima Osnove škole Rapska novu redizajniranu brošuru "Kako se zaštititi u svijetu interneta i mobilnih uređaja".

Učenici su upoznati kako na siguran način koristiti prednosti interneta, kako prepoznati lažne profile na društvenim mrežama i nesigurne izvore, te što znače pojmovi kao što su kibernetička higijena, cyber napadi ili phishing.

Ove je godine obilježena dvadeseta obljetnica Dana sigurnijeg interneta, a internet je u Hrvatskoj prisutan gotovo trideset godina, što pokazuje da se na vrijeme počelo raditi na zaštiti djece, kaže rukovoditelj odjela zaštite korisnika u HAKOM-u Andro Marčev.

- Djeca koriste internet preko raznih uređaja poput mobitela, tableta, računala, pametnih televizija i sl., stoga ih treba u ranijoj dobi upozoravati na moguće opasnosti, rekao je. Marčev upozorava da, dok se s učenicima razgovara o korištenju interneta, već se razvija umjetna inteligencija. "Moramo se pripremiti na to, inače ćemo doživjeti gore opasnosti nego što ih imamo danas, dodao je.

HAKOM preporuča postavljanje roditeljske zaštite


S druge strane, roditeljima su na raspolaganju različiti alati kojima mogu kontrolirati što djeca rade na internetu i ograničiti im vrijeme njegova korištenja.

HAKOM preporuča operatorima da omoguće postavljanje roditeljske zaštite kako bi roditelji mogli jednostavno administrirati mogućnost korištenja usluga i izbjeći povećane račune, istaknuo je Marčev.

No, elementi nadzora nisu cjelovito rješenje jer nitko ne voli biti nadziran, pa ni djeca, upozorava Marina Dimić Vugec iz Carneta. 

- Umjesto nadziranja treba razgovarati o tome što koriste od aplikacija i na taj način izgraditi povjerenje. Vjerujem da smo zbog vanjskih utjecaja sve više ovisni o digitalnoj tehnologiji i komunikaciji preko interneta, ali isto smo tako izloženi napadima i iskorištavanjima, kazala je.

Zbog ubrzanog razvoja tehnologije, slične će teme dobiti više prostora u školama. Umjetna je inteligencija već u pogonu, ona se može koristi u loše i dobre svrhe. Vjerujem da ćemo je moći iskoristiti za našu zaštitu i bolju identifikaciju napadača, rekla je Dimić Vugec.


Nagrade Anđeli Dragušici i Lauri Jurin


Tim povodom je PU splitsko-dalmatinska, u suradnji sa županijom i Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, uručila nagrade dvjema srednjoškolkama koje su bile najuspješnije korisnice aplikacije ''SafetyNet - Borba za sigurnost''.

Anđela Dragušica i Laura Jurin dobile su nagradne kupone vrijedne 140 eura kao nauspješnije sudionice kviza u sklopu aplikacije SafetyNet- Bitka za sigurnost''. Kviz je osmišljen kako bi povećao znanje mladih o opasnostima na internetu.

- Ljudi se mogu lako pretvarat da su netko tko nisu i tako mogu zavarati djecu i mogu biti opasni za djecu jer ih mogu natjerati da se nađu sa njima i mogu biti pedofili, kazala je Anđela, učenica 3. razreda Prve splitske gimnazije. '

- Sve što mi stavimo na internet iako mi to izbrišemo da je to u nekom oblaku, odnosno serveru koji je uvijek aktivan i nikad se neće izbrisat, svjesna je Laura, učenica 1. razreda Ekonomsko-upravne škole.

Kada je riječ o problemima povezanima s internetom, društvene mreže i ugroženost maloljetnika medijski su najviše prisutni. Dok većina vrsta kriminaliteta bilježi pad, računalne prevare u stalnom su rastu. Kao i opasnosti virtualnog svijeta.

No u policiji su se naslušali mnogih priča u kojima blagoglagoljivi kupci prevare naivne građane.

- Kad prodajete, dovoljno je da date svoj IBAN. Ako date broj tekućeg računa i CVV sigurnosni kod vrlo je vjerojatno da ste sami omogućili da budete žrtva, naglasio je načelnik PU splitsko-dalmatinske Slobodan Marendić.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!