Dani medijske pismenosti trajat će do 8. svibnja

Jučer su počeli peti dani medijske pismenosti, a trajat će sve do 8. svibnja. Ovogodišnji slogan je "Misli svojom glavom u medijskom labirintu".

- Time smo htjeli obuhvatiti centralni dio našeg projekta, a to je ovim putem podučavamo nastavnike i roditelje, pa tako i djecu i mlade, da kritički razmišljaju o medijima, da razumiju kako mediji funkcioniraju i kako nastaju razni medijski sadržaji, što se krije iza toga, te kako da i oni sami budu pozitivni korisnici tih medija, rekao je u HTV-ovoj emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" Marin Ilej iz Unicefa.

Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije, pojasnio je kako se radi o projektu koji su prije pet godina zajednički pokrenuli Unicef i elektronički mediji.

- Tako stvaramo platformu i omogućujemo prilike građanima da mogu stjecati medijsko obrazovanje i biti medijski pismeni. Zajedno s brojnim partnerima imat ćemo više od četristo raznih događanja diljem Hrvatske – predavanja, projekcije, debate. Da je to potrebno, pokazuju podaci iz velikog istraživanja koji je provela Agencija za elektroničke medije prošlog proljeća. Naime, u pet srednjih škola proveli smo testiranje razine medijske pismenosti srednjoškolaca – pokazalo se da imaju dosta nisku razinu medijske pismenosti, da ne razumiju kako mediji funkcioniraju. Iz toga proizlazi da ne mogu dobro prepoznati niti lažne vijesti, i nisu dobro opskrbljeni vještinama potrebnim za život u ovo moderno doba, naglasio je.

Tomljenović je istaknuo kako zabrinjava podatak da su Hrvati na drugom mjestu u Europskoj Uniji po količini pretrage informacije na internetu, a da razine njihove medijske pismenosti nije dovoljno dobra kako bi mogli prepoznati manipulacije, propagandu, dezinformacije, ili zaštititi svoj identitet. 

- Kada se govori o medijskom opismenjavanju, tu se ne radi samo o internetu, već i o televiziji, radiju, i ostalim medijima. Ipak, Internet je sve više u fokusu, poručio je Ilej.

- Od najranije dobi djeca kroz taj medijski labirint lutaju sama, a zapravo tek stvaraju sliku o svijetu i sebi, i važno je da ih od najmlađe dobi educiramo kako to funkcionira, te koja je razlika između medija i stvarnog života, dodao je.

Rekao je kako je kod dezinformacija najbolji lijek naučiti ljude da provjeravaju informacije i njihove izvore, te da iste te informacije ne dijele na prvu kada na njih naiđu.

- Dio svijeta interneta i društvenih mreža su i Influenceri – Ilej je naglasio kako pretjerana konzumacija njihovih sadržaja može imati trajno negativne posljedice na ponašanje, posebice kod djece i adolescenata.

- Djeca stvaraju ovisnost o internetu. Oni od mlađe dobi ne razumiju otkud to dolazi, zašto se taj sadržaj stvara. Istraživanja pokazuju kako sve više osjećaju stres, zavist, ljubomoru i osjećaj niskog samopouzdanja, istaknuo je.

U slučaju dezinformacija koje se plasiraju u medijima, Tomljenović je poručio kako su glavni kanali za to društvene mreže u koje građani generalno imaju najmanje povjerenja.

- Građani najviše vjeruju radiju i televiziji. Na društvenim mrežama se, za razliku od klasičnih medija, samo nabacuje gomila sadržaja kojeg nitko nije provjerio. Zato je važno uključiti to kritičko razmišljanje i zato su društvene mreže pogodno tlo za širenje dezinformacija, dodao je.

Razgovor je, zaključio je Ilej, najvažniji kako bi se naučilo djecu što su to algoritmi i kako funkcioniraju društvene mreže.