19:21 / 24.01.2021.

Autor: Zdrav život/HTV

Djeca drugačije doživljavaju traume

Djeca drugačije doživljavaju traume

Djeca drugačije doživljavaju traume

Foto: Zdrav život / HTV

Djeca drugačije doživljavaju traumatske događaje i normalno je da u situaciji potresa iskuse vrlo snažne emocije prestrašenosti, zbunjenosti i nesigurnosti. Njima je potrebno posvetiti pažnju te ako je potrebno, potražiti i psihološku pomoć. 

Pandemija korona virusa i potresi ostavili su traga na mentalnom zdravlju svakoga od nas. Odrasli se iz takvih situacija uglavnom mogu oporaviti bez posljedica. Posebnu pozornost valja posvetiti djeci, pogotovo onoj koja su doživjela potres i koja još uvijek osjećaju nelagodu i strah.

- Djeca reagiraju onako kako reagiraju i odrasli jer kad im je situacija nepoznata vrlo često gledaju kako reagiraju odrasli pa se i oni tako ponašaju. I u ovom slučaju normalno je da smo svi uplašeni. Jedino je stvar da trebamo razgovarati o tome kao o nečemu što je prirodno i što je dozvoljeno i dječacima i djevojčicama, i maloj djeci i velikoj djeci. Isto tako je prirodno tražiti bliskost i blizinu, pa čak i fizičku blizinu tako da je sada dozvoljeno malo više maženja ili biti u krevetu i spavati. Sve su to sada neke normalne reakcije u ovim situacijama kada je djeci zaista teško i kad trebamo učiniti sve što možemo da se njihova, njihova pobuđenost, uzbuđenost emocionalna, što prije smiri, kaže prof. dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodić, s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Svaki roditelj želi najbolje za svoje dijete, ali ponekad iz neznanja učini i krivi potez. Stoga je najbolje poslušati savjete stručnjaka kako djeci olakšati ovu situaciju.

- Katkad je roditeljima teško vidjeti da je njihovoj djeci teško pa na neki način možda mogu umanjivati njihove probleme, pa mu kažu da zaboravi, pa to je već bilo davno, pa nemoj misliti na to... Neke tehnike skretanja pažnje su zaista u redu, i distrakcije. Međutim ako dijete zaista želi o tome razgovarati, onda ćemo razgovarati. Nekad djeca ne razgovaraju nego pokazuju traumu svoju i svoje emocije proživljavaju kroz igru. Recimo stalno se igraju potresa ili nešto crtaju. I to im isto treba dozvoliti, kaže Kuterovac Jagodić.

Strah za roditelje

Djeca se mogu bojati i za sigurnost roditelja kada oni idu u školu ili kada ostaju kod kuće, a roditelji moraju ići raditi. Tu je onda dobro imati nekakav redoviti kontakt ili dogovor što u kakvom slučaju, kud tko ide, gdje ćemo se naći. To je jedino što nam preostaje da se pripremimo na taj nenadani događaj kao što je potres, dodaje.

Nastavila se i školska godina. Potrebno se vratiti školskim obvezama, a mnoga se djeca još uvijek nisu u potpunosti oporavila od pretrpljenog straha. Stoga stručnjaci apeliraju i na učitelje i nastavnike da imaju razumijevanja te prilagode nastavno gradivo  - barem prvih nekoliko dana. Stručnjaci procjenjuju da 15 do 20 posto djece može razviti i posttraumatski stresni poremećaj. Tada je uputno potražiti psihološku pomoć.

Svjedoci smo da je danas dostupan niz otvorenih telefonskih linija i elektroničkih adresa na koje djeca ili njihovi roditelji mogu dobiti savjet stručnjaka. Jedna od udruga koja takvu uslugu pruža je i udruga KakoSi?, osnovana pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

- U početku kad se dogodila pandemija naš jedan kolegij kojeg smo trebali imati s profesoricom Natašom Begić, nismo mogli imati zbog svih mjera koje su bile uvedene i onda smo primijetili da bi ljudi možda mogli imati neke probleme zbog svih tih samoizolacija. I onda se još dogodio onaj prvi potres u ožujku u Zagrebu i zapravo smo mi u roku dva dana to podigli na noge i započeli s radom. I nekako kako se to razvijalo, razvili smo i mi neke ciljeve. Glavni bi bili dakle pružanjesvima dostupnih psihoedukativnih sadržaja i psihološke podrške putem e-savjetovanja, kaže Ines Begčević, koordinatorica e-savjetovanja.

Na kraju valja ponoviti da strah kod djece u ovakvim situacijama nije neuobičajen. Ne treba ga skrivati, ne treba ga potiskivati. Stručnjaci procjenjuju da je četiri do šest tjedana dovoljno kako bi se dijete psihički oporavilo. Razgovarajte sa svojim djetetom, imajte strpljenja i pružite mu utjehu i nadu. Budite primjer kojeg će slijediti. 


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!