Generacija 'na mobitelu': Tehnologija mijenja interakciju i ponašanje mladih

Prva stvar koju pogledamo ujutro i zadnja koju pogledamo navečer je mobitel, a istraživanja pokazuju da prosječna osoba dnevno u svoj pametni telefon pogleda 88 puta. Ako niste toliko vezani za svoj mobitel, bravo za vas, no mlađe generacije bez mobitela ne mogu zamisliti stvarnost.

Djeca više od 3 sata dnevno 'online'

 Istraživanja pokazuju da 40 posto djece dnevno provede više od 3 sata na internetu. Taj podatak potvrdili su nam i zagrebački maturanti.

- Pa mislim da je sigurno previše, da su četiri sata previše, ali u sto vrijeme dosta mobitel koristim i za učenje jer nam i profesori preko Teamsa, i preko drugih aplikacija, šalju neke sadržaje tako da djelomično i tih četiri sata iskoristim i za školu, kazala je Stela Bugarin, maturantica.

Iako su svjesni opasnosti i ovisnosti koje izaziva prekomjerno korištenje pametnih uređaja, smatraju da ipak ima više prednosti.

- Najveća prednost meni osobno, ali mislim i cijeloj generaciji je to što smo naučili engleski i naučili smo neke životne stvari možda, ali s druge strane smo svi ovisni i previše ga koristimo i na društvenim mrežama vidimo te neke nerealne standarde i to utječe na to kako se svi ponašamo, dodala je Stela.

Promjena u ponašanju i socijalnoj interakciji kod vršnjaka postali su i sami svjesni.

- Nisam primijetio da netko baš ne izlazi nego ostaje doma na mobitelu, ali znaju se ljudi izolirati od društva vani da budu na mobitelu, kazao je Boris Perica, maturant.

- Jako mi to ide na živce jer ja osobno kada razgovaram s nekim i čak ako mi netko šalje poruke ili nešto neću odgovoriti ili ću reći - sorry, moram odgovoriti frendu, hitno je. Ali često mi se zna dogoditi da sam s nekim na kavi i da ono tipka, bulji u mobitel i osjećam se kao da me ta osoba ne sluša, kao da mu nije bitno što želim reći i općenito razgovor gubi kvalitetu, rekao je David Despot, maturant.

Mladi su najviše ovisni o društvenim mrežama, ali i o videoigrama

Promjene u ponašanju novih generacija uočava i školska psihologinja.

- Puno više u usporedbi s generacijama od prije 10 godina učenici provode u virtualnom svijet. To se odražava na druženje, stvaranje kontakata. Ono što ja osobito u zadnje vrijeme primjećujem da je veliki broj usamljenih učenika i ja osobno to povezujem s korištenjem društvenih mreža, tehnologije, kazala je Marija Roth Jelisavčić, psihologinja.

Zabrana mobitela u učionicama

Upravo kako bi se utjecalo na zdravlje djece i veću koncentraciju na nastavi, neke europske zemlje poput Italije, Nizozemske i Grčke izričito su zabranile mobitele u učionicama. Dok je u Hrvatskoj na svakoj školi da odluči hoće li mobitele zabraniti.

- Mi smo od prošle godine uveli pravilo da se mobiteli ne smiju koristiti tijekom nastave, a u slučaju da ga koriste profesor ima pravo uzeti mobitel i po taj mobitel treba doći roditelj, dodala je.

Iako su roditelji prihvatili tu mjeru, nekad je djeci, ali i njima, teško prihvatiti da mobiteli nemaju što raditi na nastavi.

- Mislim da 95 posto roditelja pozitivno reagira, neki roditelji ostave mobitel i po par dana dok imamo slučaja da neki roditelji vrlo burno reagiraju, prijete da će oni obavijestiti policiju i ministarstvo, rekla je psihologinja Roth Jelisavčić.

Apsolutna zabrana mobitela u školama, učenici smatraju nije rješenje, sve je pitanje mjere. Međutim virtualna stvarnost me može biti alternativa stvarnoj interakciji u školi i međi vršnjacima.