Imperativ petica: Što krije fenomen prosjeka 5,0?

Fenomen prosjeka 5,0 u školama godinama je tema u našem društvu. Samo prošle školske godine 73 tisuće učenika osnovnih i srednjih škola može se pohvaliti tim prosjekom. Prije pet godina bilo ih je gotovo 100 tisuća. No, koliko su te ocjene realne, što čine učenici i roditelji da te ocjene moraju biti takve, a što čini sustav da petica ne mora biti imperativ, doznaje Sunčica Findak za našu rubriku "Zaključna ocjena tjedna".

Iako je za nekoliko dana kraj tek prvog polugodišta, a ne školske godine, već sada se stvaraju zalihe što boljih ocjena.

- Mene osobno brine što ako ne prođem s 5,0 i nemam iz predmeta koji je meni važan za upis u gimnaziju da možda neću upasti u željenu školu, kaže Maja, učenica 8. razreda.

Ali Maja, kaže nam, stalno uči kako se to ne bi dogodilo. No, otkrivaju nam naši sugovornici, nisu svi takvi. Razni su načini do zadanog cilja.

- Učenici koji hvataju 5,0 znaju često izbjegavati pisane provjere, a onda pišu naknadno kada čuju neka pitanja i tako si osiguravaju ukupni prosjek, kaže Denis Žvoc, ravnatelj OŠ Petra Preradovića, Zagreb.

- Na nas predmetne učitelje često dolaze mailovi roditelja bi li se mogla podignuti ocjena baš zbog tih 5 nulaša, otkriva Tihomir Hojsak, prof. glazbene kulture OŠ Borovje, Zagreb.

- Najveći pritisak osjetimo sredinom drugog polugodišta kraj 4 i početak 5 mjeseca, kada počinje tzv. lov na bolje ocjene, kaže ravnatelj Žvoc.

Kao da slušamo neku bajku, a ne stvarne događaje iz naših škola. Kako je moguće da je moljakanje boljih ocjena postalo gotovo normalno ponašanje i da se zatvaraju oči na činjenicu da su naši učitelji izloženi velikim pristiscima. A brojevi su još zanimljiviji.

Osim što nikada nije bilo manje od 70 tisuća onih s 5,0. Veliki je postotak i onih koji prolaze s odličnim uspjehom. Od 450 tisuća školaraca gotovo 47 posto njih prošlo je s odličnim. Apsolutni rekorder je 2019./20. godina kada je više od 50 posto učenika prošlo s odličnim, a gotovo 100 tisuća njih imalo je 5,0.

- Brojka je poprilično impresivna i da doista, imamo toliko izvanrednih pojedinaca vjerujem da bi kao društvo funkcionirali bolje i naprednije, kaže Ivana Valjak Ilić, prof. njemačkog jezika IV. gimnazija, Zagreb.

Poplavi onih s 5,0 neki ravnatelji srednjih škola zato su morali stati na kraj prijamnim ispitima.

- Uveli smo prijamne ispite prije 5 godina zato što smo imali prijave učenika sa 5,0 daleko više nego smo mogli primiti u 1 razrede. Kako smo tada morali upisati sve jer kako ćeš nekom reći ti možeš ti ne, uveli smo prijamne ispite, kaže Zlatko Stić, ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimira Preloga, Zagreb.

Sve je to ipak i stresno jer kada dođu u srednju školu, sve se nastavlja.

- Mislim da je veliki pritisak na učenike i mogu reći da ih teško podnose, kaže Lidija Zajec, psihologinja Hotelijersko-turističke škole, Zagreb.

- Oni koji zaslužuju tih 5,0 oni se isprofiliraju i u srednjoj školi, oni koji su više gledali na ocjene, a ne na znanje njima najčešće pada prosjek, a često zbog toga moraju i promijeniti srednju školu, kaže Zvonimir Radić, pedagog OŠ Petra Preradovića, Zagreb.

Pa kako smo si to dopustili? Da školstvo pretvorimo u trgovinu? Koga ćemo za ovo proglasiti krivim? Možda brojčano ocjenjivanje koje je uvedeno prije stotinjak godina? Ili desetke predloženih i nikad realiziranih reformi školstva. Ma već će oni kojima nije svejedno slušajući sve ovo - pronaći krivca!