09:32 / 23.01.2022.

Autor: Suzana Balen/Potrošački kod/HRT

Kada treba povući granicu između virtualnog i stvarnog života?

Ilustracija

Ilustracija

Foto: Parilov / Shutterstock

Videoigre posljednjih su godina doživjele procvat. U bilo koje doba dana ili noći igrati se možete s igračem s drugog kraja svijeta i s njim razmjenjivati iskustva. Ta je industrija jedna od najbrže rastućih u svijetu. U svemu tome roditelji se najviše pitaju - kako se odgovorno i zrelo nositi sa željama svoje djece?

Uz računalo ili igraću konzolu i tako satima... ili dok roditelji ne polude. 


- Ti si taj koji može bilo što napraviti, možeš preživljavati, kaže igrač Eric.


Prvo što će uočiti nezainteresirani promatrač sa strane jest to da je instaliranje igrice besplatno, no prilika za trošenje novca u njoj je na pretek. 


- Može se kupiti odijelo da se vidi, može se kupiti emocije, kako se mogu u igrici ponašati.


- Kupio sam jedan poseban svijet kojeg je netko već prije napravio, to se ne kupuje pravim novcem, nego posebnim kovanicama.


Uz igre mnogi danas provode sate i dane, i mladi i oni malo stariji. Igraonice su pune. Otvaranje novih nije zaustavila ni pandemija.


- Pretežno dolaze između 12 i 24 godine. Djeca igraju na PS-ima jer je komp prezahtjevan, dok stariji igraju na PC-jevima. Najigranija igra u igraonicama je Fortnite, kaže gamer Tin Božičević Kiby. 


Ta najprofitabilnija igra u svijetu lani je zaradila "vrtoglave" 2,5 milijarde dolara. Pokazalo se da najviše novca zarade upravo igrice koje se mogu skinuti besplatno. Ta igra ima 350 milijuna registriranih igrača.


- To je tzv. freemium model, gdje je interes developera igre stvoriti što veću bazu kupaca na način da besplatno ponudi igru, a kasnije ostvari profit uz dodatne sadržaje koje u okviru te igre nudi, objašnjava dr. sc. Tomislav Globan, izv. prof., s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.


Prosječni igrač danas ima 34 godine, pokazuju svjetska istraživanja. A najpopularnije igre igraju i, primjerice, desetogodišnjaci koji nemaju veliko životno iskustvo. 


- Mi moramo znati da videoigre najveća medijska industrija ne rade se slučajno, s predumišljajem, da se sve iskonstruira, znači sve je preddefinirano. I u tom slučaju mi moramo znati kako funkcionira svijet videoigara, kaže dr. sc. Igor Kanižaj, izv. prof., s Fakulteta političkih znanosti, potpredsjednik Društva za medijsku i komunikacijsku kulturu.

Presudna uloga roditelja


Zato je uloga roditelja kao moderatora - presudna. Ističe to i gamer koji živi od igranja igara - Luka Črneki Lavvek. I u njegovu odrastanju postavljanje prioriteta bilo je presudno.


- Djeci je jako teško, ali mislim da tu roditelji imaju jako veliku ulogu. Ograničenja su jako dobra, kaže ovaj gamer i influencer.


Preporučuje se ponekad i zaigrati igru koja je zainteresirala dijete, a iz nje izvući neke poučne lekcije. Primjerice, mlađima nije lako shvatiti koliko stoji neki dodatak, preračunati to u vrijednost u stvarnom svijetu.


- Pa i mi odrasli lako se pogubimo kad preračunavamo u glavi, što je dobra prilika, a što nije, kaže Globan.


Uz to, zbog velikih zarada igra privlači prevarante, pa se djeca lako mogu zagubiti na lažnim stranicama. Važna je zato i informatička i financijska pismenost, baš kao i definiranje pravila. 


No igre imaju i prednosti: mogu poboljšati koordinaciju, poticati na učenje jezika. Ne čudi što je sve više onih koji žele biti poput Lavveka. Treba pratiti koje igre dijete igra te kojim je situacijama izloženo. Jer mladom igraču možemo pomoći prepoznati potencijalno opasnu situaciju.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!