Kako pomoći učenicima da se nose s depresijom?

Samoranjavanje padne do 3 razreda srednje škole, no postotak je i dalje visok - svako deseto dijete se samoranjava, kazala je Marina Ajduković s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Šokantni rezultati 4-godišnjeg istraživanja kojim se pratilo 1402 učenika od 1. do 3. razreda srednje škole pokazuju da srednjoškolci imaju psihosocijalne probleme, smeta ih loša ekonomska situacija u obitelji, napuštaju školovanje.

Kako im pomoći i olakšati da adolescentsko doba prođe što zdravije, o tome su u "Dobro jutro, Hrvatska" govorili Marina Ajduković s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Tomislav Trstenjak, predsjednik Udruge Šegrtsko srce Koprivnica i Zdravka Grđan, ravnateljica Druge gimnazije iz Varaždina.

Čak 13% srednjoškolaca ima ozbiljne simptome depresije, svaki peti je razmišljao o samoubojstvu, a visok je postotak samoranjavanja. Ajduković kaže da postotak samoranjavanja padne do 3. razreda srednje škole, no  i dalje je visok - svako deseto dijete se samoranjava.

Pojašnjava samoranjavanje i zašto srednjoškolci to rade - ne znaju kako da si olakšaju emocije koje su im neugodne, poput anksioznosti. Kazala je da se i samokažnjavaju ako smatraju da nisu dovoljno dobri. Smatra da je to alarmantno jer pokazuje da djeci nije dobro kao što mislimo da je.

13% srednjoškolaca u depresiji, svaki peti razmišljao o samoubojstvu

Grđan pak govori o tome kako je sve više nasilja učenika nad profesorima. Po njoj - svi su zakazali - od učenika koji imaju problem u socijalizaciji, preko roditelja koji ne znaju gdje potražiti pomoć jer ne uspijevaju u kućnom odgoju, do nastavnika koji često pokazuju svoju nemoć u razredu, a često su krivi i ravnatelji. Smatra da treba dobro promisliti o samoj ulozi ravnatelja i koliko su im slobodne ruke da nešto učini. Dodala je da je ravnateljev primaran posao učinkovito i kvalitetno upravljanje i vođenje školom, zalaganje da dobiju i određene alate i instrumente.

Trstenjak kaže da treba raditi na klimi škole i interakciji profesora s učenicima kako ne bi kulminirale neke situacije - smatra da do nasilja dolazi kada se nakuplja dugo vremena, pa kulminira kasnije. Kazao je da stručne službe mogu biti velika podrška.

Govorio je o Udruzi Šegrtsko srce i tome kako pomažu svojim štićenicima kako bi imali što ljepše i normalnije tinejdžerske dane.

Grđan je pohvalila projekt, smatra da je pomoć potrebnija učenicima strukovnih škola, oni su zanemareniji i isključeniji, a to je budućnost Hrvatske. Osvrnula se na ulogu ravnatelja u cijeloj priči - kaže da on mora stvoriti psihosocijalnu klimu  - jer djeci je jako važna klima u školi.

Uzrok nezadovoljstva je i krivi odabir srednje škole, često je uzrok i prekida školovanja - kod oko 5% učenika, Grđan kaže da već u osnovnoj školi treba gledati kako profesionalno usmjeriti učenika.

Ajduković je pojasnila kako su uveli drugačije obrazovne cikluse, kako bi učenicima olakšali obrazovni proces, riječ je o eksperimentalnom programu, odlučili su se za blok-nastavu. Gimnazijalcima su smanjili broj predmeta, nisu više imali 16 predmeta nego 10 ili 11 - neki predmeti su bili konstantni, neke su grupirali u dva bloka. Kazala je da se to pokazalo jako uspješnim, primarno za učenike - nastavnicima je u početku bilo jako teško, kasnije je pokazalo veliko olakšanje. Vjeruje da će nastaviti s takvom praksom i dalje. Dodaje da i dalje trebamo sustav prilagoditi.