Knežević: Jedno od 10 djece u Zagrebu pokazuje simptome anksioznosti i depresije

Rezultati su takvi da jedno od 10 djece pokazuje simptome anksioznosti i depresije, a jedno od 7 djece ima posttraumatski stresni poremećaj. Ovo istraživanje omogućilo je da roditelji djece kod koje su detektirani određeni problemi dobiju savjete i upute kako i što da dalje čine, i kome da se obrate. Mislimo da bi bilo dobro nastaviti s takvom praksom na nivou cijele Hrvatske, a pogotovo na području koja su dodatno bila pogođena i potresom, smatra dr. Mirela Šentija Knežević, profesorica logoped i pročelnica gradskog ureda za zdravstvo grada Zagreba i za emisiju "Dobro jutro, Hrvatska" govorila je o mentalnom zdravlju djece i kako im pružiti prikladnu pomoć i podršku.

Mentalno zdravlje jedan je od izazova i prioriteta i Svjetske zdravstvene organizacije. Prošloga tjedna obilježen je Svjetski dan suicida, brojke su poražavajuće u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. Grad Zagreb se ovom problematikom bavi kontinuirano već nekoliko godina.

- Mi smo osigurali brojne programe pomoći i podrške djeci i mladima na području grada Zagreba. Nastojimo uglavnom osigurati besplatne programe, što znači da su dostupni roditeljima i djeci bez uputnice, uz prethodnu najavu, kaže dr. Mirela Šentija Knežević, profesorica logoped i pročelnica gradskog ureda za zdravstvo grada Zagreba.

Ističe kako je gradska ustanova „Poliklinika za zaštitu djece i mladih“ na uzorku od 22 tisuće djece napravila istraživanje o mentalnom zdravlju djece i mladih na području grada Zagreba, i to godinu dana od prvog potresa, kao i mjesec dana nakon drugog potresa.

- Rezultati su takvi da jedno od 10 djece pokazuje simptome anksioznosti i depresije, a jedno od 7 djece ima posttraumatski stresni poremećaj. Ovo istraživanje omogućilo je da roditelji djece kod koje su detektirani određeni problemi dobiju savjete i upute kako i što da dalje čine, i kome da se obrate. Mislimo da bi bilo dobro nastaviti s takvom praksom na nivou cijele Hrvatske, a pogotovo na području koja su dodatno bila pogođena i potresom, smatra Šentija Knežević.

Svoje mentalne probleme djeca vrlo često skrivaju, i to je vrlo teško prepoznati.

- Vrlo je važno da oni koji su u najbližem okruženju djeteta prepoznaju kad se nešto s djetetom događa. To su prije svega roditelji, ali i učitelji, nastavnici i stručne službe u školama. Što se tiče roditelja, vrlo je važno graditi odnos povjerenja s djetetom i slušati što dijete govori. Nije dobro ako se problem na koji dijete upućuje zanemaruje, minorizira ili ignorira. Ta prisutnost roditelja u životu djeteta vrlo je važna za prevenciju svih mentalnih poremećaja, i poremećaja ovisnosti u mlađoj dobi, objašnjava prof.dr.sc Danijela Štimac Grbić, doktorica medicine i voditeljica odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Napominje kako je važno educirati i nastavnike i stručne službe kako bi mogli rano prepoznati prve znakove mentalnog poremećaja kod djeteta, te kako trebaju postojati jasno izrađeni protokoli kako reagirati i kome se obratiti u takvom slučaju.

- Hrvatski zavod za javno zdravstvo u okviru programa 'Živjeti zdravo' provodi program 'Pomozi da', kojem je cilj edukacija nastavnika i stručnog osoblja u školama – program je već polučio nekakve rezultate, evaluacije su izvanredne, kaže.

Dodaje kako je važno razumjeti da su mentalni poremećaji izlječivi i oporavak je moguć.

- Adolescentske krize su vrlo česte i one se uspješno daju prebroditi. Oni koji tu trebaju biti pomoć i podrška su prvo roditelji, zatim psiholozi i stručni suradnici u školama. Bolnica je nešto što je zadnje u tom sustavu, postoje službe za mentalno zdravlje koje su sastavljene od timova – svi oni pružaju pomoć na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Nije potrebno imati uputnicu, može se javiti, doći i svi se problemi mogu vrlo lako riješiti, zaključila je Štimac Grbić.