Manjak kretanja kod djece uzrokuje sve veće probleme, vještine slabe

Više od 4000 djece dobilo je ove godine odgodu upisa u prvi razred, a velik broj u školu je krenuo prema individualiziranom programu. Alarmantan je to podatak koji je ponukao Kineziološki fakultet da okupi stručnjake za rani razvoj djece. I svi oni upozoravaju - manjak kretanja uzrokuje kod djece sve više problema.

Teškoće u govoru, sve siromašniji rječnik, loša motorika i grafomotorika. Psihofizička nezrelost sve je češće zapreka za upis u školu. 

Uz poremećaje izgovora koji su danas vrlo česti mi danas se susrećemo s time da u predškolskim ustanovama imamo gotovo 40% djece s problemima izgovora, prema tome govor je motorika jer činjenica je da govora nema bez pokreta. 

Prema istraživanjima, prosječni šestogodišnjak izložen ekranima dnevno prijeđe od 2 do 6 kilometara. Bez ekrana, u igri na otvorenom, izmjereno je, prijeđe i 20 kilometara u danu. 

- Nedostatak kretanja smanjuje kognitivne sposobnosti. Mi imamo situaciju da je svaka nova generacija koja kreće u prvi razred  malo slabija u odnosu na prethodne dvije. Prvo roditelji koji koriste kolica do druge treće godine. Ako znamo da se mozak najviše razvija do pete godine života posao je djece da se kreću, a imamo kolica standardno već do druge treće godine, naglasio je doc. dr. sc. Ranko Rajović, predstojnik Katedre za neuroznanost u odgoju i obrazovanju na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Kopru.

Tjelesna aktivnost, uz prehranu, ključna je u prevenciji debljine. Čak 35% djece u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu težinu, a slobodno vrijeme sve više provode pred ekranima.

- Nešto se dramatično dešava tijekom osnovne škole da s 86% dostatno tjelesno aktivnih padamo na njih 16-17%. Tu trebamo sustavno promišljati što i kako dalje, naglašava dr.sc. Sanja Musić, Svjetska zdravstvena organizacija i Europska komisija za promicanje tjelesne aktivnosti.

Kineziolozi kažu da su institucije napokon ozbiljno shvatile njihova upozorenja.

- Jedan od pozitivnih primjera, te suradnje bio je zakon o sportu gdje su prepoznati među ostalim i naši stručnjaci da budu što više uključeni u rad s djecom, rekao je prof. dr. sc. Mario Baić, dekan Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

- Od 2017. godine kada je proračun za sport bio 26 milijuna eura, on će ove godine prijeći 105 milijuna, a dogodine planiramo više od 120 milijuna eura, istaknuo je Tomislav Družak, državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta.

Sredstva su tu, no sadržaj i metode treba mijenjati, upozorava struka. Jer promijenio se način života, ali ne i način na koji poučavamo djecu, koja sate i sate provode sjedeći u školskim klupama.