Mentalno računovodstvo - kako štede srednjoškolci

Koliko je obrazovanje i kakav je odnos srednjoškolaca prema novcu i kolika je njihova financijska pismenost? Digitalizacija je demokratizirala pristup znanju, ali to ne znači da se to znanje konzumira. Anketno ispitivanje Hanfe pokazalo je pad financijske pismenosti kod hrvatskih učenika. Anketirani su učenici ekonomskih škola tako da je moguće da je situacija i gora, kazala je Anja Tkalčević, analitičarka Direkcije za zaštitu potrošača Hanfe.

- Ovo nam je poziv za buđenje, svima nama koji radimo s mladima na financijskom opismenjavanju - da intenziviramo aktivnosti, da one budu kontinuirane i inovativne, kazala je Anja Tkalčević. Objasnila je da financijska pismenost ima tri komponente - financijsko znanje, financijsko ponašanje i odnos prema novcu te da bi mogli pričati o odgovornom financijskom ponašanju nužna su sva tri elementa.

Što srednjoškolci najviše znaju, a u čemu su najgori?

- Najmanje znaju o onome što ih najmanje zanima a to je mirovinska pismenost, općenito poznavanje mirovinskog osiguranja i 3. stupa. Njih čak 40 posto ne zna odgovore na pitanja. Nešto su malo više upoznati s proizvodima koji su njima bliži - štednja i neke bankovne usluge. Znaju da je autoosiguranje obvezno, kazala je.

Mentalno računovodstvo - kako srednjoškolci štede

Tkalčević je navela podatak da je u anketi 60 posto srednjoškolaca navelo da štede. Također je većina njih odgovorila kako i troši više nego što dobiju đžeparca od roditelja.

- Tu dolazimo do pojma 'mentalnog računovodstva' koje tumači da se drukčije percipiraju drukčiji izvori novca. Većina srednjoškolaca je odgovorila da za novac koji dobiju od baka, za blagdane ili slično - ostave za štednju ili sebi kupe nešto što dugo vremena žele, kazala je.

Naglasila je kako srednjoškolci informacije o financijama dobivaju od roditelja i putem interneta. Navela je da bi doticaj s financijama učenici trebali imati i u školi - barem putem izbornih predmeta te da bi edukacija trebala početi od najranije dobi.

Odnos prema novcu kao imitacija roditelja

Također je kazala kako na odnos srednjoškolaca prema novcu ovisi i o tome kako se njihovi roditelji prema njemu odnose i priča li se o novcu u obitelji. Istraživanje je pokazalo, dodala je da 60 posto srednjoškolaca razmišljao tome može li sebi priuštiti neki proizvod, a njih isto toliko - uspoređuje cijene i proizvode. Njima još samo treba financijskog znanja da im da vjetar u leđa.

Kako pristupiti djeci na tu temu?

- Financije su teška tema i to njima nije zanimljivo i fokus pažnje im je kraći. Izradili smo i strip-prezentacije kako bi ih više uključili i zainteresirali. Na kraju predavanja imamo i kviz da znamo koliko su pratili i što su usvojili. To može biti i podloga nastavnicima za daljnju diskusiju, izradu budžeta, mirovinske stupove, kazala je Anja Tkalčević.

Na pitanje jesu li razmišljali o otvaranju društvenih mreža odgovara: "I da i ne". Dodala je kako na društvenim mrežama ima dosta 'influencera' koji dosta dobro objašnjavaju i problematiziraju pitanje financijske pismenosti.

Zainteresiranost za kripto tržište

Pozitivnim je okarakterizirala činjenicu da srednjoškolci imaju pitanja i da ih taj dio interesira. Zadnjih godina posebno im je zanimljivo kripto tržište. Međutim nemaju dovoljno znanja ni iskustva, i nisu svjesni potencijalnih rizika koje to tržište sa sobom nosi.

S obzirom na starenje stanovništva, jako je važno djeci ukazati na potrebu štednje za mirovinu.

- Njima se to čini strahovito daleko, ali zapravo to dođe vrlo brzo. Mi danas, prema podacima HZMO-a u mirovini provedemo više od 21 godine. To je dosta veliki period, što znači da će nam trebati više novca. Za pretpostaviti je onda da bi nam i period akumulacije tih sredstava trebao biti što duži. Djeci je to teško približiti, upravo tome služe i strip radovi za 3. mirovinski stup, a u izradi je i 'escape room' vezano za mirovinske stupove, kazala je Anja Tkalčević. 

Međutim, zaključio je razgovor Željko Kardum - "umjesto oslanjanja isključivo na obrazovni sustav roditelji bi se trebali zapitati jesu li i sami dovoljno financijski pismeni i jesu li odgovorni za to što je financijska pismenost u mladih u padu.

- Novi proizvodi, nove platforme i mogućnosti sa sobom nose i nove izazove. Stalno ažuriranje znanja jedino je rješenje, poručio je.