Mladi otkrivaju kako troše novac i što za njih znači financijska odgovornost

Zagrebački muzej novca ugostio je dvije vrste srednjoškolaca - iz Hrvatske i Danske. Kako gledaju na budućnost financijskih tržišta i što je za njih ekološka odgovornost u financijskim odlukama - neka su pitanja oko kojih su se suočili. Panel su organizirali Hrvatska narodna banka i Dansko veleposlanstvo u Zagrebu, a mi smo provjerili kontroliraju li mladi svoje budžete i na što troše.

Kako mladi Hrvati upravljaju novcem?

- Definitivno puno više trošim karticom jer mi je teže koncipirat. Da imam 10 eura na kartici, lakše potrošim umjesto kad ih vidim uživo, jer kad uživo vidim da mi je ostalo samo tri kovanice, a ovako mislim, samo je broj, Sven Belamarić, srednjoškolac iz Zagreba.

Oni s kojima smo razgovarali najviše troše na prehranu, kavu, izlaske i odjeću.

- Ovo nisu naši novci koje smo mi sami zaradili, nije nam toliko da koncipiramo trošenje novaca kao da smo možda mi to zaradili pa možda manje racionalno trošimo novce. Jako volim imat osjećaj kovanica kad ih imam u džepu osjećam se... nije starinski, to mi je glupo reći, ali volim imat kovanice, ali većinom trošim karticom, kazala je Lana Srića, srednjoškolka iz Zagreba.

Kartice su u Danskoj odavno istisnule gotovinu.

- Voljela bih više džeparca usmjeriti na kupnju odjeće i predmeta koji će trajati, a ne trošiti toliko na hranu, istaknula je Augusta Iverson, srednjoškolka iz Danske

Petnaestogodišnji Malthe već radi, kao i mnogi njegovi prijatelji.

- Dobivam mjesečnu plaću jer radim u skladištu. Mislim da bi ljudi trebali više razmišljati o tome što kupuju, a ne trošiti novac olako te dio novca stavljati na stranu, naveo je Malthe Dibbern, srednjoškolac iz Danske.

- Mladi u Danskoj sve plaćaju karticama. Jedna mlada Dankinja na blagajni je dobila kovanice. Primijetila sam da joj je bilo teško ustanoviti koliko je novca dobila jer kovanice ne poznaje, istaknula je Anne Zachariassen, Veleposlanstvo Kraljevine Danske.

Baš zato što se slabo koristimo gotovinom, još je važnije spoznati vrijednost novca.

- Hrvatska ima već dovoljno predmeta u školama i ti sadžaji se mogu adekvatno provesti kroz različite međupredmetne teme i sadržaje međutim moraju biti zastupljeni u školama, rekao je Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

- Moramo se pohvaliti da nam je razina znanja svake godine sve bolja i bolja. Ono gdje nismo dobri je financijsko ponašanje, kazao je Bojan Fras, viceguverner Hrvatske narodne banke.

A na naše financijske navike, smatra, utječe podneblje u kojem živimo.