15:33 / 04.05.2021.

Autor: Studio 4/HRT

Politički test: Prosječni srednjoškolac točno odgovara na 9 od 19 pitanja

Berto Šalaj, Fakultet političkih znanosti Zagreb

Berto Šalaj, Fakultet političkih znanosti Zagreb

Foto: Studio 4 / HRT

Novo istraživanje o političkoj pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola, provedeno nakon šest godina, pokazalo je u najmanju ruku zanimljive podatke. Primjerice, trećina maturanata misli da su homoseksualne osobe bolesne, 50% ih smatra da bi se trebali skrivati. Oko 45% maturanata smatra da je u redu pozdrav ZDS, 25% ih je protiv toga.

Treći je ovo ciklus istraživanja političke pismenosti hrvatskih srednjoškolaca. Prvi je bio 2010. godine, slijedio je drugi 2015. Istraživanje se fokusira na politička znanja srednjoškolaca i razdoblje završetka srednje škole, objasnio je za Studio 4 HTV-a Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. On je naime i jedan od autora istraživanja u kojem su osim FPZG-a sudjelovali i Institut za društvena istraživanja, Filozofski fakultet u Rijeci i GONG. Istraživanje je provedeno nakon šest godina u 67 završnih razreda, u 59 srednjih škola diljem Hrvatske, a sudjelovalo je više od 1100 učenika.

- To su mladi u dobi od 17 i 18 godina, u dobi kada ulaze u demos, postaju punopravni politički akteri i naša ideja je da vidimo s kakvim oni to znanjima, s kakvim stavovima, postaju punopravni građani, objašnjava Šalaj.

U odnosu na posljednje istraživanje, kaže, nema pozitivnih pomaka u znanju.

Devet od 19 točnih odgovora

- Od 19 pitanja, a toliko ih je bilo iz političkog znanja u testu, prosječni hrvatski srednjoškolac točno odgovara na devet. Dakle, manje od 50%. Naravno, možete postaviti pitanje je li čaša napola puna ili prazna. Meni se čini da je dosta prazna kada imamo 9 od 19, i čini mi se da moramo još puno napredovati na tom planu, kaže Šalaj i dodaje kako je riječ o rezultatu sličnom onomu iz 2015. godine.

Zabrinjavaju trogodišnje strukovne škole

- Tako da imamo stabilnost na prilično niskim razinama znanja, pri čemu bih tu istaknuo jednu stvar koja me jako zabrinjava, a to su učenici trogodišnjih strukovnih škola. Oni iskazuju puno niže razine političkog znanja nego njihovi vršnjaci iz gimnazija ili četverogodišnjih strukovnih škola. I opet, inzistiram, nisu oni za to krivi, mi kao društvo nismo dali oruđa i alate, kazao je.

- Kada kažemo da 45% mladih ne zna je li NDH fašistička tvorevina, nikako ne treba smatrati da smo mi tu da kritiziramo mlade. Ne, to je svojevrsna samokritika. Mi kao društvo nismo dosta napravili i zato imamo takve rezultate kakve imamo, dodao je. 

Ipak pomaci

Kaže da se mali pozitivni pomaci mogu vidjeti kada govorimo o pojedinim stavovima i vrijednostima.

- Jedna trećina mladih smatra da je homoseksualnost bolest i to nam iz današnje perspektive može izgledati zastrašujuće, negativno. Međutim prije šest godina takvih je bilo gotovo 50%, rekao je i zaključio da su srednjoškolci u nekim stavovima ipak napredovali prema idealu demokratske političke kulture.

- No gledajući generalno rezultate, mislim da je još dug put pred nama, dodao je.

Odnos prema Drugom svjetskom ratu - "nesigurni i zbunjeni"

Jedan segment najnovijeg istraživanja po prvi je put uključivao i odnos prema Drugom svjetskom ratu te prema Domovinskom ratu.

Tu se pokazalo, kaže Šalaj, da oko Domovinskog rata postoji dosta visoka suglasnost, dok kod ostalih postoji neodlučnost:

- Ogroman broj naših mladih ljudi je nesiguran ili zbunjen, što da misle o NDH? Što da misle o Jugoslaviji? komentirao je.

Građanski odgoj i obrazovanje

Više od polovine učenika završnih razreda srednjih škola ne zna tko je aktualni premijer, manje od 60 posto zna što je Ustav. Više od 72 posto maturanata prije šest godina smatralo je da NDH nije fašistička tvorevina, sada ih je nešto više od 15 posto. Zaključno, profesor Šalaj smatra da u škole treba uvesti građanski odgoj i obrazovanje.

Kaže i da ne možemo ne obilježiti naše političke elite kao najodgovornije zbog trenutnog stanja.

- Zašto? Mladi ljudi se ne rađaju kao ljevičari ili desničari, kao zainteresirani ili nezainteresirani. Oni to postaju tijekom svog odrastanja, tijekom svoje socijalizacije. Oni dolaze iz različitih obitelji, druže se s različitim prijateljima, čitaju različite društvene mreže. Jedini kanal kroz koji mi možemo kroz neko vrijeme pokušati utjecati na sve njih je obrazovni sustav, rekao je te dodao kako ne treba imati prevelika očekivanja od obrazovnog sustava, ali smatra da je u Hrvatskoj problem to što - nismo ni pokušali.

Navodi tu kao primjer upravo trogodišnje strukovne škole.

- Mi njihovo školovanje promatramo isključivo kao pripremu za tržište rada. Mi želimo da oni sutra, kada izađu na tržište, budu kvalitetni i dobri radnici, a nismo im dali mogućnost da budu aktivni i odgovorni građani. U tom zanemarivanju segmenta građanskog odgoja i obrazovanja, zapravo ne pravim veliku razliku između naših dominantnih političkih elita, HDZ-a i SDP-a. Mislim da je njihov glavni problem što imaju minimalističko razumijevanje demokracije. Za njih demokracija podrazumijeva isključivo izbore, rekao je napomenuvši da demokracija podrazumijeva aktivne građane koji imaju određena znanja i stavove.

- To mi našim mladim ljudima kroz obrazovni sustav onemogućujemo, zaključio je.

- Mladi moraju, meni se čini, osvijestiti da im mi, starije generacije, nećemo samo tako prepustiti politički prostor, tako da njihova nezainteresiranost jest nešto što koči demokratski razvoj određene političke zajednice, dodaje.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!