Veliko zanimanje učenika i nastavnika izazvao je prijedlog Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih da se od iduće školske godine ukinu rascjepkani praznici. Umjesto dosadašnje prakse s čestim, ali kraćim odmorima, predlaže se model s rjeđim, ali duljim praznicima.
U Gimnaziji Josipa Slavenskog u Čakovcu već se raspravlja o prednostima i manama takvog prijedloga.
Trenutačna školska godina izgleda ovako: nastava – praznici – nastava – praznici. Novi prijedlog podrazumijeva ukidanje jesenskih i drugog dijela zimskih praznika te njihovo spajanje u jedinstvenu pauzu. Drugim riječima, više ne bi bilo praznika u veljači.
Što o tome kažu učenici?
– Meni se taj prijedlog više sviđa nego dosadašnji način, jer mislim da se bolje odmorimo kad su praznici duži. Imamo više vremena da se mentalno pripremimo za nastavak, rekao je Vito Ciglarić, učenik 3. g razreda.
No ne misle svi isto.
– Osobno mi je draže kad su praznici rascjepkani jer to omogućuje više manjih odmora i bolju raspodjelu vremena, smatra Vanja Novak, učenica 3. a razreda.
Prema nacrtu odluke o školskim praznicima u osnovnim i srednjim školama, zimski praznici počeli bi 24. prosinca 2025. i trajali do 9. siječnja 2026., dok bi nastava ponovno počela 12. siječnja. Proljetni praznici trajali bi od 30. ožujka do 6. travnja.
I učenici i nastavnici vide i prednosti i nedostatke u svakoj varijanti.
– Meni više odgovara sadašnji raspored – da su zimski praznici podijeljeni u dva dijela. Iz iskustva znam da tijekom jako dugih praznika ne napravim baš ništa, priznaje Valerija Marčec iz 3. c razreda.
S druge strane, učiteljica njemačkog jezika Sanja Jambrović-Posedi upozorava na problem motivacije:
– Ako se praznici rascjepkaju na nekoliko manjih perioda, to nije dobro ni za razvoj motivacije ni za radne navike. A je li izazovno vratiti učenicima motivaciju nakon praznika? O da.
Prijedlog je bio na javnom savjetovanju, koje je nedavno završeno, a zaprimljeno je 339 komentara. Preostaje vidjeti koje će sugestije biti usvojene – i hoće li od jeseni školski kalendar izgledati bitno drukčije.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!