07:00 / 27.01.2022.

Autor: Irena Košar/Dnevnik/HRT/IMS/V.G.

Sara i Lana s osjećajem srama susrele su se vrlo rano

Kako se riješiti osjećaja srama?

Kako se riješiti osjećaja srama?

Foto: Dnevnik / HRT

Dvije godine pandemije ostavile su velik trag i na djeci. Stručnjaci koji rade s njima upozoravaju - više nego ikad prije potrebni su im potpora i razumijevanje. Nedostatak socijalnog kontakta, nastava na daljinu, digitalni svijet u kojem provode sve više vremena - sve to dugoročno utječe na mentalno zdravlje djece i mladih.


Sara i Lana učenice su sedmog razreda, s osjećajima poput srama i "nisam dovoljno dobra" susrele su se već u petom razredu.

- Sad nekako manje, jer više sam povezana sa prijateljima i dalje ima srama, pogotovo kad netko nešto ima, a ti nemaš, pa onda svi gledaju i onda bude tu nekada srama, kaže Lana, učenica, Zagreb.

- Sad je to više kakav je tko učenik, koju marku nosi, koju marku nosi na sebi, gdje ide, gdje putuje ili negdje nikuda, dodaje Sara.

Maturantica Anja se zbog disleksije dugo borila s negativnim osjećajima.

- Kad ste disleksičar, onda je sram vaš svakodnevni suputnik kroz školovanje, a tako i kroz sve aspekte života, isto tako sram je taj koji otvara put svim drugim negativnim emocijama, kaže Anja, maturantica iz Zadra.

Kroz razgovor s roditeljima riješila se negativnih osjećaja. No stručnjaci upozoravaju: učenici često šute o svojim osjećajima, a pandemija je snažno utjecala na njihove živote.

- U posljednje vrijeme s ovom pandemijom sve je nekako više povučenije i sramežljivije djece. Ili djece koja se jednostavno povlače i sve teže stvaraju kontakte sa vršnjacima, kaže Andreja Radić, dipl. socijalna radnica, NZJZ "Dr. Andrija Štampar".

- Ta sramežljivost je vidljiva kada trebaju usmeno odgovarati, kada trebaju nešto izreći svojim riječima. tada pokazuju svojim gestama i mimikom da ne žele odgovarati, kaže Anita Poslon, prof. hrvatskog jezika, OŠ Granešina, Zagreb.

Nesigurnost i nisko samopouzdanje samo su neki od izazova s kojima se susreću djeca i mladi.

- U zadnje dvije godine imamo porast djece i mladih koji se sada već dobrovoljno ukjljučuju u tretmane, znači ne samo na inicijativu roditelja, kaže Radić.

Jer posljedice pandemije već su uočljive, a kolike su one zapravo, tek će se vidjeti.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!