14:41 / 26.05.2021.

Autor: M.M./Studio 4/HRT

Kako smanjiti obrazovnu nejednakost u Hrvatskoj

Ninoslav Šćukanec Schmidt, ravnatelj Instituta za razvoj obrazovanja

Ninoslav Šćukanec Schmidt, ravnatelj Instituta za razvoj obrazovanja

Foto: Studio 4 / HRT

Kako smanjiti obrazovnu nejednakost u Hrvatskoj? To je glavno pitanje za stručnjake u sklopu projekta financiranog sredstvima Europskog socijalnog fonda. Okupili su se u mreži pod nazivom "Cjeloživotno obrazovanje dostupno svima". U iduće tri godine napravit će nekoliko istraživanja i objaviti rezultate.

Ninoslav Šćukanec Schmidt, ravnatelj Instituta za razvoj obrazovanja rekao je kako nastoje popraviti trenutnu situaciju u cijeloj obrazovnoj vertikali.

- Kad govorimo o predškolskom obrazovanju Hrvatska ima oko 80 posto djece obuhvaćeno predškolskim obrazovanjem, a u EU-u je cilj do 2020. bio 95 posto. Vidimo da u osnovnoj školi i srednjoj školi određeni učenici imaju manje izgleda da postižu dobre rezultate. U visokom obrazovanju Hrvatska ima 33 posto visoko obrazovanih, a do prošle godine prema EU-u smo trebali imati 40 posto, rekao je dodavši da Hrvatska ima 3,5 posto odraslih koji sudjeluju u cjeloživotnom obrazovanju, a u EU je 11 posto, a cilj do prošle godine bio je 15 posto.

- Ovim projektom u svim razinama želimo ustanoviti koji su to problemi, istaknuo je.    

Ravnatelj Instituta za razvoj obrazovanja rekao je da se obrazovne jednakosti/nejednakosti generiraju od samog početka. 

- Ako želite proširiti obrazovne izglede djece od najranijeg doba bitno je da mu omogućiti ulazak u neki oblik školovanja, rekao je.

Istaknuo je i kako je pandemija koronavirusa pokazala da u obrazovnom sustavu nemaju svi iste mogućnosti.

Dodao je i da oni koji imaju obrazovanije roditelje su u privilegiranijem položaju od onih koji nemaju obrazovane roditelje. Na obrazovne šanse utječe živite li u manjoj ili većoj sredini, putujete li ili živite u mjestu gdje se obrazujete, studirate li i imate djecu, studirate li i radite... .

Na pitanje možemo li se uspoređivati s razvijenijim zemljama npr. SAD-om, Šćukanec Schmidt je rekao kako je to loš primjer jer je drugačiji kulturološki i obrazovni krug jednog i drugog sustava. 

- Kad govorimo o visokom obrazovanju u RH polovica od ukupnog broja studenata plaća studij. Ne smijemo živjeti u iluziji da je u Hrvatskoj studij besplatan jer nije. Možete ući i upisati se besplatno na prvu godinu studija, ali ako niste odlični onda ćete plaćati studij. Svi koji imaju poteškoća u plaćanju nemaju iste mogućnosti u postizanju izvrsnih rezultat. Odlično je da možemo svi pristupiti, ali izazov je kako osigurati da svi koji pristupe i završe, rekao je. 

- Mi zato radimo istraživanja da vidimo koje je odustajanje od studija i kako to spriječiti, zaključio je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!