08:13 / 16.01.2020.

Autor: M.Milas/D.M./Dobro jutro, Hrvatska/HRT

Što je kriza prve četvrtine života

Foto: ilustracija, Pixabax

Foto: ilustracija, Pixabax

Foto: - / -

U Hrvatskoj se o tom fenomenu ne govori često. Zbog toga pojedinac nerijetko nailazi na nerazumijevanje okoline.
Kriza srednjih godina mnogima je dobro poznata, no znate li što je kriza prve četvrtine života? Riječ je o relativno novom fenomenu koji se pojavio u posljednjih 10 godina. To je egzistencijalna kriza koja zahvaća generaciju tzv. milenijalaca.

Kriza prve četvrtine života javlja se kod mladih ljudi između 20 i 35 godina. Prate je osjećaj nesigurnosti, beznađa, traženje smisla života i sl.

- Ima nekoliko faza. Prva faza je osjećaj nesigurnosti i beznađa, kod kojeg pojedinac shvati da treba nešto promijeniti i onda traži što je to što želi promijeniti. Kako da nađe posao s kojim će biti zadovoljan, da si nekako posloži svoj život, da se osjeća ugodno u svojoj koži... To je unutarnji osjećaj i nije nužno jasan okolini. Roditelji možda ne vide zašto bi to bilo tako, kaže Marija Hrebac Hlobik, prof. psihologije.

U Hrvatskoj se o tom fenomenu ne govori često. Zbog toga pojedinac nerijetko nailazi na nerazumijevanje okoline. Kriza nastaje jer se mladi ne mogu nositi s problemima koje donosi sazrijevanje. Čini im se da ne mogu ispuniti očekivanja okoline. To izaziva negativne emocije.

- Svi jako puno očekuju i pojedinci, mladi koji, nužno to i ne pokazuju, osjete taj pritisak i misle da se moraju ponašati u skladu s tim očekivanjima, onda za posljedicu kad se susretnu očekivanja i realnost, ako dođe do kolizije i realnosti javlja se osjećaj nezadovoljstva, razočaranja, sumnje u svoje sposobnosti i slično, dodaje Marija Hrebac Hlobik.

Intenzitet krize ovisi o tome kako se pojedinac nosi s novonastalim emocijama. Kada sazre, kriza prestaje. Sa svakom se emocijom moramo suočiti. Tako se mogu prevladati sve krize i problemi koji nas muče.

- Sve emocije trebamo doživljavati. Trebamo doživljavati tugu i razočarenje i sreću. To su sve emocije koje treba proživljavati i ne treba se boriti protiv toga. I brigu i zabrinutost i strah, znači to su sve zdrave emocije samo je pitanje u kojoj mjeri će nas one obuzeti i prevladati i u kojoj mjeri ćemo ih mi uspjeti iskontrolirati, zaključuje Hrebac Hlobik.

Emocije je nemoguće zauzdati, mora ih se prihvatiti. Negativne emocije svojevrstan su vodič prema spoznaji što se događa u našem tijelu. Važno ih je prebroditi kako bismo mogli krenuti naprijed.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!