22:04 / 04.03.2021.

Autor: Martina Validžić/Puls/HRT

Subkulture - izraz kreativnosti i osjećaj slobode

Urbana plemena

Urbana plemena

Foto: HRT / HRT

Rocker, panker, hipi, metalac, darker – svatko pripada nekom urbanom plemenu. Bez te šarolikosti društvo bi svakako bilo sivo i dosadno. 

A što je s mladima danas? Imaju li oni svoje skupine kojima pripadaju prije svega prema glazbenim žanrovima ili je supkultura među mladima mrtva? Što čini razliku između vječnih pankera, metalaca, darkera i današnjih mladih?

- Nekad je bilo - prvo pitanje kak se zoveš i kaj slušaš? Glazba koju slušaš je određivala to što jesi. Danas klinci slušaju svašta, slušam narodnjake i slušam heavy metal – kaže Gordan Penava – Pišta.

- Ima sto drugih stvari s kojima sam se ja mogao baviti u životu, ali je bio uvjet da više ne smijem izgledati onako kako izgledam. Ja sam rekao - hvala, doviđenja – govori Tomi Phantasma.

Urbana plemena postoje i danas, nikad nisu nestala, samo su se modificirala. Tu ponajprije mislimo na subkulture vezane uz glazbene žanrove. Najbolji primjer raznolikosti u Zagrebu je bio HNK koji se pojavio za vrijeme pandemije, fenomenalno mjesto gdje ste mogli naći cajkere, trapere, rokere i punkere na istom mjestu.

- Zbog svojevrsne medijske mistifikacije stvorio se dojam da su 60-ih svi bili hipiji, 70-ih svi bili punkeri, da su 80-ih kod nas svi bili urbani rokeri, a danas smo, eto, jadni jer su nas cajke poharale. Taj stereotip ne dijelim – tvrdi dr.sc. Benjamin Perasović, sociolog.

Jasno je, kaže da danas ima puno više miješanja stilova i zbog cjelokupne informatizacije nemamo tako jasno odijeljene subkulture, ali one su, tvrdi preživjele.

Nekad je bilo bitno čvrstim stavovima zaslužiti poštovanje svoje subkulturalne zajednice. Kako je onda onima koji su to postigli još u ranoj dobi i žive tako cijeli život? Pišta, Tomi i Hogar imaju apsolutni respekt među rokerima, darkerima i punkerima, sva trojica i dalje imaju bendove. Hogar iznajmljuje bendovima prostorije za probe, Pišta ima rock klub, a Tomi je DJ i organizator koncerata. Žive kontrakulturu do kraja.

Očito je da se danas mladi sastaju po drugačijem ključu. Biti strastven do kraja u svojem lifestyleu kao da nije bitno. Fluidni su i otvoreni za novo, za promjenu, pa makar se ona događala i na dnevnoj bazi. Možda jedini element koji se nije toliko modificirao kad su subkulture u pitanju jesu vanjska obilježja, stil, ako zanemarimo trendovske pojave.

Moda i industrija zabave najviše profitiraju od subkulture. Nešto što je subkulturno vrlo često postane komercijalno, jer su svjesni utjecaja na mlade. A što se tiče tolerancije društva, sociolog Perasović smatra da je društvo fragmentirano na nekim razinama i makar bi volio da je tolerantno prema subkulturnim skupinama, često ga, kaže primjeri uvjere u suprotno. Misli da ne stojimo najbolje s pravom na različitost. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!