Virtualna nastava ugrožava društveni razvoj mladih

Nedostatak socijalnih kontakata i učenje na daljinu mogu imati posljedice na mentalno zdravlje mladih i njihov društveni razvoj, rečeno je na raspravi o digitalnom obrazovanju u organizaciji zagrebačkog ureda Europskog parlamenta. 

Sudionice rasprave, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO) Dubravka Brezak Stamać i europarlamentarke Željana Zovko i Sunčana Glavak (HDZ, EPP), suglasne da digitalno obrazovanje ima veliku važnost u napredovanju obrazovnog sektora, ali i upozoravaju kako virtualna nastava može negativno utjecati na mentalno zdravlje mladih i na njihovu socijalnu uključenost.

- Online nastava bitno je narušila socijalne kompetencije i društveni angažman učenika. (...) Treba istaknuti da je tu već druga generacija maturanata koji nisu imali maturalac, norijadu, maturalnu večeru.  Više nema ni izleta, napomenula je Brezak Stamać.

Komentirajući neugodnu situaciju u kojoj se mladež nalazi zbog posljedica pandemije, Zovko je naglasila da mladi doživljavaju šokove te da socijalna isključenost dovodi do problema, trauma, ali i nejednakosti jer nisu svi učenici jednako digitalno opremljeni.

Glavak je istaknula da su mladi jedna od najranjivijih skupina u koronakrizi. Dodaje da se radi o poremećaju nevjerojatnih razina  te ističe da i da je 80 posto svjetske studentske populacije izvan škola i sveučilišta.

Ima virtualna nastava i dobrih strana, pa je tako ravnateljica AZOO-a optimistična u vezi nastave na daljinu kad su u pitanju ranjive i izolirane osobe koje su spriječene pratiti obrazovni program uživo.

- Za nastavu u bolnicama, u kojima djeca borave više mjeseci, takav vid praćenja nastave može biti veliki plus. Vidim mogućnosti i za online nastavu na otocima gdje je teško dobiti nastavnike, posebno iz STEM područja, izjavila je Brezak Stamać. 

Sudionice  rasprave zaključile su da Europa učinkovito brine o mladim intelektualcima i intelektualkama i da neprestano ulaže u njihov obrazovni put, što dokazuju projekti i programi poput Škole ambasadora Europskog parlamenta i Erasmusa+.

Glavak je naglasila da je razvoj obrazovanja i prilika za stručno osposobljavanje jedan od pet ključnih prioriteta Europske unije. Ostala četiri su: borba protiv klimatskih promjena, smanjenje siromaštva, povećanje zaposlenosti te briga o zdravlju.

Odbor za kulturu i obrazovanje Europskog parlamenta je krajem prošlog mjeseca prihvatio izvješće o oblikovanju politika digitalnog obrazovanja kojim se, između ostalog, poziva da se 10 % sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost dodijeli obrazovanju.