Zaštita maloljetnika na digitalnim platformama: Preporuke za sigurniji internet

Djeca danas svakodnevno provode sate na društvenim mrežama i aplikacijama, često bez ikakvog nadzora. Iako digitalni svijet nudi brojne prilike za učenje i povezivanje, skriva i sve više opasnosti. Zbog toga je Europska komisija objavila smjernice za zaštitu maloljetnika i preporuke digitalnim platformama - kako bi internet postao sigurnije i zdravije okružje za djecu.

Od društvenih mreža do aplikacija za igranje - internet je postao lovište predatora. Djecu vrebaju na sve moguće načine.

- Godine 2024. bilo je 420 kaznenih djela iskorištavanja djece za pornografiju, ali kad pogledamo unazad 6 godina, to je porast za preko 280 posto, izjavio je voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu Tomislav Ramljak.

I to samo u Hrvatskoj, a problem je globalan. Europska unija pokušava tomu stati na kraj - preporukama kojima bi, nadaju se, internet postao sigurnije mjesto. Maloljetnički profili tako bi automatski trebali biti privatni, a radit će se i na dodatnoj zaštiti mentalnog zdravlja.

- Platforme će intenzivnije raditi na tome da njihovi algoritmi ne stvaraju ovisnost među maloljetnicima. Međutim, da bismo bismo uopće znali tko su korisnici interneta platforme bi trebale ugraditi zapravo i moment prepoznavanja dobi korisnika, istaknula je Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u RH.

Provjera dobi već se testira u pet europskih zemalja - Danskoj, Francuskoj, Grčkoj, Italiji i Španjolskoj. Nna temelju njihovih iskustava Komisija će formirati dodatne praktične preporuke. Neki strahuju da sve to vodi većoj kontroli društvenih mreža.

- Dijelu građana sporno je ono što oni zovu masovni nadzor odnosno nagledanje poruka, pojasnio je Alen Delić, zamjenik predsjednika Hrvatske udruge menadžera sigurnosti.

Ono što je izazovno po pitanju sigurnosti je da time ulazimo u pitanje enkripicije odnosno zaštite privatnosti dva pojedinca koji razgovaraju.

Voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu Tomislav Ramljak smatra da bi se sporni sadržaji mogli pretraživati ciljano.

- Mislim da ne postoji danas rješenje po kojem se mogu pregledati milijarde poruka. Nego će vjerojatno korištenje umjetne inteligencije samo pretraživati po određenim pojmovima koji će ukazivati da je u pitanju ili vrbovanje djece ili postupak seksualnog zlostavljanja djece, rekao je Ramljak.

A pritom ne i ugrožavanje nečije digitalne privatnosti, poručuju iz Komisije.

- Europa je kontitnent na kojem je i počela sama priča o zaštiti podataka i svega onoga što ostavljamo kao digitalni trag, kazala je Čović Vidović.

Svaki treći maloljetnik ima pristup internetu. Prva kontrola počinje od roditelja, a na digitalnim platformama je da grade mrežu koja štiti, a ne ugrožava.