Akcija čišćenja podmorja u Malostonskom zaljevu

05.06.2022.

20:44

Autor: Vicko Dragojević/Dnevnik/IMS/M.Š./HRT

Čišćenje podmorja

Čišćenje podmorja

Foto: HTV / HRT

Čisto more adut je hrvatskog turizma, ali ispod njegove površine često su velike količine smeća. Akcijama čišćenja podmorja pokušava se osvijestiti neodgovorne pojedince. Jedna takva održana je na jugu Hrvatske, u Malostonskom zaljevu.

Od prvog zarona ronioci su dali sve od sebe kako bi što prije očistili uvalu. Dobra vijest, u Malostonskom zaljevu sve je manje bačenog smeća.

- Možemo primjetiti da je to dugogodišnji otpad u moru, znači od prije 30, 40 godina. Novog otpada ima samo te plastične bočice, a to vjerujemo da su utjecaji vremenskih neprilika, kaže voditelj ronilačke skupine DIP Rene Cipovec.

Akcija čišćenja, nazvana Eko-malostonski, trajala je dva dana.

- Jučer smo imali akciju i na području akvatiorija Hodilja i Malog Stona, a danas imamo akciju na području Zamasline i u području Zaton-Dola, uvalu Kuta, kaže ravnateljica za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Dubrovačko-neretvanske županije, Marijana Miljas Đuračić.

U pomoć su im priskočili i domaći; školjkarima nije bilo teško i u nedjelju sjesti u svoje barke i uhvatiti se posla.

- Naravno da nije, ovaj zaljev to zaista zalužuje. Zaljev je u jako dobrom stanju, jedan je od najčistijih zapravo proizvodnih područja školjkaša u Europi, ali ono što moramo raditi je težiti savršenstvu, kaže školjkar Vedran Kunica.

Dok se čistilo more, zagrebački studenti odlučili su očisiti stotine metara stijena uz more.

- Najviše ima plastičnih mreža, za valjda loviti ribe, i ovih plastičnih sanduka i vidjela sam kanistre od motornog ulja, govori studentica urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša Lucija Pivac.

Kako ne bi sve ostalo samo na čišćenju, u Stonu je postavljen bazen u kojem se moglo besplatno zaroniti.

- Sve sam vidjela, ribice, sve sam vidjela slike.

- Je li bilo lijepo?

- Da!

- Da se provodi u kontroliranim uvjetima, ovdje nema strujanja, dobra je vidljivost i svi početnici usude se isprobati samo ronjenje u bazenu, i ono što je posebno važno da se ronjenje održava uz sigurnosti i stručni nadzor isntruktora ronjenja, kaže voditeljica projekta "Pogled u plavo", Andrea Vedrina.

Ovakav bazen u hrvatskim gradovima postavljen je više od 70 puta, a u njega je zaronilo 25 tisuća posjetitelja. I svi oni shvatili su važnost očuvanja čistoće podmorja. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!