Bedekovićeve grabe – utočište rijetkih leptira i riznica biološke raznolikosti Međimurja

Na području općine Sveti Juraj na Bregu u Međimurskoj županiji prostiru se vlažne livade nazvane Bedekovićeve grabe. Značajne su kao stanište kritično ugroženih vrsta leptira - velikog livadnog plavca i zagasitog livadnog plavca. Upravo je toj vrsti leptira posvećen edukacijsko-istraživački centar u naselju Frkanovec.

Bedekovićeve grabe smjestile su se između naselja Lopatinec i Mali Mihaljevec, na prijelazu iz brežuljkastog dijela Gornjeg Međimurja nadmorske visine 200-300 m, uz potok Pleškovec koji teče prema Čakovečkom ravnjaku.

- To je jedna potočna dolina koja se nalazi na nešto više od 13 hektara i možemo reći da je samo srce jako vrijednog područja u gornjem dijelu Međimurja. To zaštićeno područje, Bedekovićeve grabe, zapravo je dio područja ekološke mreže koje nam je značajno zbog ugroženosti tog stanišnog tipa. To su vlažne livade košanice, rekla je Mihaela Mesarić, stručna voditeljica u Javnoj ustanovi Međimurska priroda.

Riznice su biološke raznolikosti. Godine 2002. proglašene su zaštićenim spomenikom prirode, a dijelom ekološke mreže "Natura 2000" su od 2013.

- Zapravo su mjesto gdje smo posljednjim znanstvenim istraživanjima zabilježili preko 80 različitih biljnih vrsta. Isto tako je zabilježena i jako velika raznolikost faune, posebno leptira, tako da je kroz jednu vegetacijsku godinu zabilježeno preko 60 različitih vrsta leptira, istaknula je.

Najvrjednije su vrste veliki i zagasiti livadni plavac, koji su na Crvenom popisu kritično ugroženih vrsta zbog visokog rizika od izumiranja te su strogo zaštićeni.

- Često veliki livadni plavci vole dijelove livade koje se stalno kosi, koji su, možemo reći, u nekom središnjem dijelu livade osunčaniji, za razliku od zagasitog livadnog plavca koji je vrsta koja se veže uz rubnije dijelove livade koji prelaze preko  šumskog dijela, dodaje.

Raznolikost ptičjih vrsta

Velika je raznolikost i ptičjih vrsta - vuge, velike i plavetne sjenice, zvištka, legnje, koja je aktivna noću kao i sove - male ušare. Tamo nalazimo i šišmiša te lovnu divljač kao što su srne. Na trajnicu niskog rasta, ljekovitu krvaru, veliki i zagasiti livadni plavci tijekom srpnja i kolovoza nakon parenja polažu svoja jajašca.

- Tamo se jajašca hrane, zapravo pretvaraju u gusjenice. Gusjenice se tamo hrane, više puta presvlače. Izrazito nam je bitno, kad kosimo livade, da prilagodimo košnju, da imamo zaokruženi ciklus, da nam se gusjenice uspiju othraniti na biljci, baciti se na tlo i da se onda, naravno, u cijelu priču uključe i mravi. To su, konkretno, mravi iz roda Myricaria. Oni njih prenesu u svoje mravinjake i tamo zapravo te naše gusjenice prezimljavaju, istaknula je Mesarić.

Važno je da čovjek kosi ove livade da se sukcesijom ne pretvore u šumu. Matulov grunt udaljen je 10 minuta vožnje od Bedekovićevih graba. Tamo se nalazi tradicionalna međimurska hiža stara više od 100 godina. Za njezinu gradnju koristili su se drvo, slama i blato. Krov je šopan, što znači da je napravljen od gustih snopova slame.

Matulov grunt dobro očuvan primjer seoske arhitekture u Međimurju

- Predstavlja dobro očuvan primjer seoske arhitekture u Međimurju. S obzirom na to da je kuća propadala, kroz projekt „Med dvemi vodami” rekonstruirana je i udahnut joj je novi život. Tada je stvoren i edukacijsko-istraživački centar „Matulov grunt” koji je posvećen leptirima, ali i ostalim biljnim i životinjskim vrstama koje su nam bitne u Gornjem Međimurju, govori Ivana Horvat, stručna suradnica za opće poslove zaštite prirode u Javnoj ustanovi Međimurska priroda.

Sam "Matulov grunt" otvoren je 10. ožujka 2021., na 106. rođendan Jože Horvata, poznatog međimurskog književnika i putopisca rođenog u Kotoribi. 

U staroj kući je i stalni interaktivni postav posvećen leptirima plavcima kojim je opisan njihov životni ciklus te važnost tih krhkih oprašivača u ekosustavu. 

Tijekom godine stručnjaci Javne ustanove "Međimurska priroda" u suradnji s udrugama i drugim institucijama na Matulovu gruntu održavaju različite radionice.

Na Dane otvorenih vrata, kojih je na godinu nekoliko, možete se prošetati skrivenim kutcima stare hiže i preše te osjetiti duh nekadašnjih vremena.