Časne sestre obnovile tradiciju prvog kićenja božićnog drvca iz 1856.

Najraniji pisani trag o kićenju božićnog drvca u Zagrebu dolazi iz 1856. godine, kada su sestre milosrdnice okitile drvca za ceremoniju darivanja siromašne djece. Drvca su bila okićena, osim ukrasima, svijećama i jabukama. Sestre su odlučile obnoviti tu tradiciju.

Obnova crkve i samostana sestara milosrdnica u Frankopanskoj ulici u Zagrebu nakon potresa otkrila je mnogo povijesnih podataka, među ostalim i onaj o prvom kićenom drvcu u Zagrebu.

- Najraniji pisani trag o kićenju bora u Zagrebu imamo iz 1856. kada je u ovoj crkvi, ali ne u ovoj nego u ranijoj crkvi Sestara milosrdnica 1856. godine su okićena 2 božićna drvca, za HRT Dnevnik rekla je Arijana Koprčina, povjesničarka umjetnosti i etnolog.

Tada su okićena za ceremoniju darivanja siromašne djece. Ukrasi su pripremani ručno, onako kako se to radilo u Njemačkoj u 16. i 17. stoljeću.

- Vrijedne ruke sestara i neki umjetnički talenti koje sestre imaju iz priložaka i brošura iz tog doba pronašli smo uzorke koji su tada upotrebljavali i pokušali ih što vjernije uprisutniti, kazala je Marija Veronika Đogaš, sestre milosrdnice svetog Vinka Paulskog.

Drvce se kitilo prirodnim svijećama, ali i jabukama u vosku, pozlaćenim orasima i bombonima koje su gosti mogli pojesti.

- Oni su to radili s više jednostavnosti, više duše i uvijek su mislili jedni na druge, dok mi danas imamo potrebu nešto napraviti da je lijepo, a zapravo trebamo podijeliti to, rekla je Marija Ljiljana Grgić, sestre milosrdnice svetog Vinka Paulskog.

U božićno vrijeme crkvu će krasiti hrvatske jaslice u terakoti sa samostanom u pozadini. Časnim sestrama ustupila ih je umjetnica s Grobnika Margareta Kristić.