Creski grbovi - kameni svjedoci prošlosti

Laganim korakom creskim kamenim ulicama. Ali, s pogledom prema gore. Na pročeljima kuća, iznad portuna, prozora - tihi svjedoci prošlosti. Grbovi.

Tko je bio bogat, tko je upravljao Cresom - otkrivaju puno toga. U društvu arheologinje i heraldičarke gospođe Jasminke Ćus-Rukonić vraćamo se stoljećima unatrag - u vrijeme dok je Cres bio opasan zidinama, a na ulazu u grad isticali se grb Venecije i venecijanskih duždeva. 

- Grb govori da je Venecija, tada Mletačka Republika, vladala morem i kopnom jer je jedna prednja šape na moru, druga je na knjizi, a zadnje šape su i na kopnu. Ona je vladala Jadranom i zapravo cijeli Jadran zvala Venecijanskim zaljevom, govori Jasminka Ćus-Rukonić, arheologinja i heraldičarka.

U gradu Cresu više je od 200 grbova. Ističe se i onaj obitelji Rodinis. Iako pučani, stekli su titulu plemića. 

Grb po grb, stižemo i do palače Moise. Sagrađena početkom 16. stoljeća, na tada najboljem mjestu u gradu, bila je dom obitelji Petrić i Moise. 

- Frane Petrić je bio najznačajniji Cresanin svih vremena, filozof europskog značaja iz 16. stoljeća. Mi sjedimo u njihovom dnevnom boravku, koji je imao osam stropnih drvenih pločica s njihovim grbovima, s crvenim križem i prvim srebrnim poljem. To je bila stvarno bogata obitelj koja je imala nekoliko puta veći prihod od same creske općine, kaže Ćus-Rukonić.

Pogled prema gore, ali i pogled prema dole otkriva puno. Glava konja, šape i rep lava, hipopantera, to mitološke biće čuvar je Cresa.

- Cresani su govorili da su oni dobri i poslušni kao konji, a kad se dirne u njih da su onda kao lavovi, ističe arheologinja i heraldičarka.

Pamti kamen kako se nekoć živjelo i radilo.

Potrošilo ih je vrijeme, ali dobro oko, na pročeljima kuća, zapazit će i simbole poput ovih.

- Znakova je manje, jedno desetak raznih obrtnika i zanata. Mi smo sada ispred znaka sabljarke i za pretpostaviti je da je ovdje živio neki ribar ili je bio neki ceh, naime pisanih zapisa nema. Ima još jedno mjesto na kojem je tanjur s napola pojedenom ribom i ostima tako da se tamo očito prodavala i pripremala riba, pojašnjava Ćus-Rukonić.

Oni su pripovjedači prošlosti. Tragovi veze između čovjeka i mora.

- Govore nam prije svega o povijesti, govore o tome tko je sve bio u Cresu, tko je njime vladao, koje su političke opcije bile ovdje kroz stoljeća. Grbovi obitelji govore tko je ovdje bio važan, tko je bio bogat, tko je gradio palače, dakle to je čitava jedna povijest koja je ispisana u kamenu. I župna crkva i gradska loža, palače, gradska vrata, sve to potječe iz 16. stoljeća, razdoblja renesanse i gradila ih je venecijanska uprava, ističe Jelena Dunato, ravnateljica Creskog muzeja.

A creski kamen ostaje čuvar te prošlosti.