07:00 / 21.05.2021.

Autor: Željko Valčić/Regionalni dnevnik/B.A./HRT

Devastacija pomorskoga dobra - ilegalno nasipavanje, betonizacija...

Devastaciji pomorskoga dobra kao da nema kraja

Devastaciji pomorskoga dobra kao da nema kraja

Foto: Regionalni dnevnik / HRT

Devastaciji pomorskoga dobra u Splitsko-dalmatinskoj županiji kao da nema kraja. Putem portala "Pomorsko je dobro" prijavljeno je 650 slučajeva nezakonitih radnji - od nepridržavanja odredbi koncesijskoga ugovora preko ilegalnoga nasipavanja obale i mora do betonizacije. No koliko ih je i sankcionirano - još se ne zna. 

Tragom nekoliko poziva o uzurpaciji pomorskog dobra u Sumartinu u općini Selca odlučili smo provjeriti što se doista zbiva. Već na prvi pogled dobili smo potvrdu da, blago rečeno, čudnih radnji ima. Usred luke, na uređenom dijelu, neobična instalacija kamena i betona.  


Općina, kaže načelnik, s tim nema nikakve veze. 


- Radilo se, po mojim saznanjima, o grupi građana koji su se samoinicijativno organizirali i to položili u more. Od trajektnog pristana do škvera je područje kojim upravlja županijska lučka uprava, odnosno lučki koncesionar gospodin Aničić, kaže načelnik Selca Ivan Marijančević.


Inspekcijski nadzor navodno je u tijeku, a počinitelji i dalje, navodno, nepoznati.


Na hrvatski način uzurpiraju se i dijelovi privatnih posjeda. Ne može proći kamion s betonom do gradilišta? Nema problema: sruši susjedu dio suhozida, zapasaj komad posjeda i betoniraj put na pomorskom dobru, usput odloži građevinski otpad, a uz more sagradi boćalište. Bez dozvole. Tako ispada da je ravnanje betonom grbavih dijelova kamenih plaža najmanje zlo i uobičajena pojava. Negdje je to diskretno, tek toliko da se može postaviti ručnik ili ležaljka, negdje je površina malo veća. A na pitanje što ako inspekcija kaže da se to ukloni, jedan od naših sugovornika širi ruke.


- Ne znam što bi bilo, onda bi cijeli Jadran morali iskopati. Nije to samo ovdje, kaže Miro Jakšić iz Sumartina.


Šjor Jakšić ljut je i na općinu koja, kaže, malo radi na izgradnji infrastrukture i uređenju obale koju nagrđuju neuredni potporni zidovi i rezultati privatizacije na hrvatski način.

Nezadovoljni su i ribari koji tvrde da je najveći problem nedostatak razvojnih planova.


- Mi dajemo najviše, od 18 do 20 milijuna poreza. A od općine nismo dobili ni za kutiju šibica, kaže profesionalni ribar Milivoj Mamić.


Oči bodu i navodno prije desetak godina izgrađeni ugostiteljski objekti kojima su terase proširene gotovo do mora.


- Sad radimo idejni projekt kako bi te objekte legalizirali i stavili u okvire zakona i u razgovoru s građevinskom inspekcijom smo zaključili da je takve objekte bolje legalizirati nego inzistirati na rušenju koje bi bilo štetnije za okoliš nego što je sad, kaže Marijančević.


Važna napomena: Prema načelnikovim riječima, objekti su ilegalni, ali su ipak su na popisu onih za koje vlasnici moraju platiti koncesijsku naknadu. Nagradno pitanje: je li to moguće?

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!