12:24 / 02.03.2021.

Autor: Dobro jutro, Hrvatska/HTV

Dubrovnik se 1347. borio protiv epidemije kuge, nekim se mjerama koristimo i danas

Kako se Dubrovnik 1347.  nosio s epidemijom kuge

Kako se Dubrovnik 1347. nosio s epidemijom kuge

Foto: Dobro jutro, Hrvatska / HRT

Kada je u kasnu jesen 1347. s genovskim galijama koje su dolazile s istoka u zapadnu Europu stigla i kuga, počela je možda i najsmrtonosnija epidemija koja je poharala Europu. Velika kuga proširila se u sljedećih pet godina kontinentom i usmrtila između 30 i 50 posto europskog stanovništva. Sljedećih desetljeća u strahu od novih epidemija kuge pribjeglo se institucionalnom odgovoru kako bi se umanjila opasnost od strašne pošasti. Teško je u tom vremenu naći sustavnije i zaokruženije propise od onih u aktima Dubrovačke Republike, teško pogođene epidemijom velike kuge.

Godine 1377. odlukom Velikoga vijeća grada sv. Vlaha nalagalo se da onaj koji dolazi iz kugom zahvaćenog područja ne može ući u Dubrovnik i njegovu okolicu na razdoblje od mjesec dana.

Za izoliranje potencijalno zaraženih određene su i posebne lokacije na nenaseljenim otočićima pod gradskom upravom, a propisane su i kazne za kršenje mjera 30-dnevne izolacije.

U sljedećih 80 godina slične će zakone i propise donijeti mnogi europski gradovi, među kojima su Pisa, Genova, Marseilles i Venecija. Upravo je u Veneciji trajanje izolacije prvi put produljeno na 40 dana pa Mletačkoj Republici dugujemo i današnji naziv "karantena".

Dubrovačka Republika i u idućim je desetljećima nastavila razrađivati i upotpunjavati pravila i zakone pretvorivši karantenu u vrlo složen javno-zdravstveni sustav. Uvedene su stroge kazne za eventualne prekršitelje mjera, a broj javnih službenika koji je - osim onih zdravstvenih - obuhvaćao i stražare, pisare, grobare, čistačice, pralje, s vremenom se i s obzirom na okolnosti stalno povećavao.

Konačno, prvotne improvizirane građevine na dubrovačkim otočićima, namijenjene izolaciji potencijalno zaraženih došljaka, zamijenili su čvrsti objekti - lazareti, smješteni bliže samom gradu, koje je bilo jednostavnije kontrolirati.

Tako je mala, ali moćna Dubrovačka Republika oblikovala i mjere koje će se i poslije, u raznim oblicima i različitim vremenima primjenjivati u slučajevima zdravstvene ugroze. Oblici i trajanje karantene promijenili su se s vremenom, ovisno o vrsti bolesti koju je trebalo prevenirati, njezinoj zaraznosti i trajanju inkubacije te su rijetko obuhvaćali prvotnu odrednicu o 40 dana izolacije, po kojoj je dobila naziv.

Sama koncepcija da se zaražene i potencijalno zaražene stavlja u izolaciju na određeno vrijeme radi sprečavanja širenja bolesti na nekom području, pokazala se primjenjivom i u 21. stoljeću u vremenima novih epidemija, uzrokovanih nekim novim patogenima i s novim opasnostima za zdravlje pučanstva.


Na izložbi Hrvatska u svijetu koja je otvorena u Meštrovićevu paviljonu od 12. veljače do 15. svibnja javnost ima priliku posjetiti jedinstven izložbeni projekt s više od 1500 eksponata. Multimedijska izložba Večernjeg lista "Hrvatska svijetu" interdisciplinarni je projekt u kojem je surađivala i Hrvatska televizija. Za potrebe izložbe u Odjelu dokumentarnih sadržaja HTV-a napravljeno je 13 kratkih priloga o pojedinim hrvatskim izumiteljima ili izumima, koje možete gledati svakoga jutra u emisiji HTV-a "Dobro jutro, Hrvatska".

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!