07:01 / 20.10.2021.

Autor: Dobro jutro Hrvatska/HRT

Pajasen, štuka u Krki - invazivne vrste ugrožavaju ekosustav

Invazivne vrste

Invazivne vrste

Foto: Grgo Jelavic/Hrvoje Jelavic / PIXSELL

Kao posljedica klimatskih promjena, ljudskog posredovanja, a ponekad i slučajno, pojavljuju se invazivne strane vrste koje mijenjaju naš eko sustav – vrlo često nagore. Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja kazao je u HTV-ovoj emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" da neke vrste, koje se ne mogu prirodno rasprostraniti, ponekad čine štetu za eko sustav, bioraznolikost, ali i zdravlje ljudi. U Hrvatskoj je trenutačno nešto više od 900 biljnih i životinjskih vrsta koje su po porijeklu strane, a 10-15% ih je invazivna strana vrsta.     


- Neka vrsta, kad se nađe u eko sustavu u kojem se ne može prirodno rasprostraniti ili u njemu prirodno ne obitava, već je posredstvom čovjeka došla, čini štetu za taj eko sustav, bioraznolikost, ali i zdravlje ljudi, te ekonomski i gospodarski utjecaj u trenutku kada postane invazivna strana vrsta, napomenuo je Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Objašnjava kako su takve strane vrste došle posredstvom čovjeka, bilo da su namjerno unesene s nekim razlogom, primjerice u hortikulturu ili akvakulturu, te kao kućnog ljubimca, ili su se pak pojavile slučajno na prtljazi putnika, ili u kontejneru s prijevozom proizvoda.

- Obično dolaze iz najdaljih krajeva, najviše ih je iz Azije i Sjeverne Amerike. Primjer jedne takve invazivne vrste je „Žljezdasti pajasen“ – drvenasta biljka koja je donesena iz Azije u Europe. Prilično brzo raste i danas je prisutna u cijeloj Hrvatskoj. U jednom trenutku je pobjegla iz parkova i postala je invazivna strana vrsta, objašnjava Aljoša Duplić. 

Istaknuo je da je u sklopu jednog europskog projekta izrađena aplikacija „Invazivne vrste u Hrvatskoj“.

- To je aplikacija koja služi i stručnjacima, ali i široj javnosti kada su u prirodi, da mogu zabilježiti invazivnu stranu vrstu te poslati dojavu koja direktno sjeda nama u bazu. Mi prvo provjerimo i verificiramo ju na temelju fotografije. Ako se zaista radi o toj vrsti mi ju pospremamo, ne samo u hrvatsku, nego i u europsku bazu. Ta baza ima i svoj edukativni sadržaj upravo namijenjen široj populaciji, kazao je. 

Što se tiče riba, dodaje kako u Hrvatskoj postoji veliki broj unesenih vrsta, posebno u slatke vodotoke.

- Neke su i invazivne, bilo one koje su unesene iz Azije ili Sjeverne Amerike, ali i one vrste koje, primjerice, prenesemo iz voda dunavskog slijeva rijeke Save, u vode Jadranskog slijeva npr. u rijeku Krku. Tako, npr. štuka u Krku prirodno ne dolazi, ne može se rasprostraniti prirodnim putem, ali ju je čovjek unio. Ona je predator pa je u Krki počela ugrožavati velik broj endemskih vrsta, koje su zbilja naše bogatstvo, naglasio je Duplić. 

Često se zna dogoditi da ljudi namjerno puste životinje u prirodu, nakon što im dosadi držati ih kao kućne ljubimce. To je česti slučaj s crvenouhim kornjačama. Duplić napominje kako je važno da se budući vlasnici egzotičnih kućnih ljubimaca jako dobro upoznaju i informiraju o potrebama i životnom vijeku životinje prije nego se odluče za nju. Napominje kako bi, u slučaju da osoba nije u mogućnosti više držati životinju, trebalo naći nekoga tko će tu životinju preuzeti, i nikako ju ne puštati u prirodu. Naglašava da je problem ako dođu u prirodu i tamo se počnu razmnožavati.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!