Godišnja plaća u Varteksu bila je manja od zarade u pletarstvu

Nekada su industrijsku šibu sadila gotovo sva domaćinstva u okolici Ludbrega, jer od nje su se pleli najrazličitiji uporabni predmeti - košare, boce, pa čak i krevetići za djecu. U velikoj mjeri od toga se posla i živjelo. No vremenom, dobrih je pletača bilo sve manje, a mladi ozbiljniji interes za taj posao nisu pokazivali. Umjesto šibe na poljima su se tako počele saditi neke druge kulture, a ovakve zapuštene parcele sada su još jedan podsjetnik na zanat koji je pred izumiranjem. Može li ga se ipak spasiti?

Ludbrežanin Ivan Kovaček još kao dijete naučio je izrađivati predmete od industrijske šibe. Počeo je s košarama, a poslije se usavršio u opletanju staklenih boca. Put do finalnog proizvoda dug je.

- Šiba vam prvo treba se posaditi da bi ona rasla. Jednogodišnja je za upotrebu jedino, jer dvogodišnja već ima grančica na sebi i više je ne možete upotrijebiti. Pa se šiba mora pokositi, skuhati, oguliti, posušiti. Onda se može raditi odmah, ako ne, može bilo kad. S tim da treba opet imati velike posude gdje se šiba mora namočiti, rekao je Ivan Kovaček, pletač, Ludbreg.

Ivanove su boce šatirane i po tome prepoznatljive.

- Šiba koja se u jesen pokosi, ona se mora kuhati, jer ona se ne da oguliti, kora se ne da skinuti, nego se mora skuhati. Kad se skuha šiba, tanina pusti, ona pocrveni. I zato je ona crvenkasta, a bijela šiba ako se u jesen ne pokosi, onda se ona na proljeće kosi. I na proljeće kad počne pupati ona ima sok pod korom, da se guliti i onda je potpuno bijela, dodaje.

Boca Ivana Kovačeka ima po cijelom svijetu. Jer naši ljudi zaposleni u inozemstvu, bili su mu česti kupci. Sada plete samo kad ima narudžbu ili na radionicama zainteresirane podučava tom poslu.

- Moj tata je inače znao plesti košare, ali nažalost nitko od nas nije naučio taj zanat. I sad smo imali priliku zapravo od gospodina Kovačeka, koji je bio izrazito strpljiv i dobar učitelj, naučiti one osnove, napraviti si onu ritku dolje i probati oplesti košaru i napraviti neki uradak. Nazvali smo ih pletarskim pokušajima. Jer ljudi danas nisu fokusirani, mlađe generacije uopće nisu fokusirane na nešto što treba raditi malo duže, istaknula je Željka Marković-Bilić, polaznica pletarske radionice.

Pletarstvo je nekada bilo isplativ, ali i vrlo težak posao.

- Tako da su neki mogli čak i kupiti traktor, početi graditi kuću, a brojna djeca iz tih obitelji dobila su priliku završiti i školovanje. Nakon osnovne škole krenuli su dalje u druge gradove na školovanje. Mi možda sad i ne možemo ni zamisliti kako je to bilo nekada raditi svaki dan po večerima kad je čovjek umoran. Kažu ljudi da su ruke trpjele, ruke su bile isječene od te mokre šibe. Kuća je bila stalno u neredu, ali trudili su se. Neki su čak i cijele noći pleli košare, rekla je Štefanija Šarec, suorganizatorica izložbe o pletarstvu.

- Moj brat je radio u Varteksu poslije, njegova godišnja plaća u Varteksu je bila manja nego su oni mogli doma naplesti korpica. I onda, baš 70-ih i 80-ih se točno vidjelo kako je selo, ne samo naš Đurđ, Sveti Đurđ, nego i druga sela, kako su živnula, istaknula je Marija Milak, pletačica, Sveti Đurđ.

No sve je teže naći šibu za pletenje.

- Svaka kuća je skoro sadila šibu jer se plelo puno i od toga se živjelo. I ljudi su to zapustili. I sad su to šikare praktički. Vi, ako šibu ne izrežete, ona raste sve bujnije i bujnije, grana se i onda je šikara, podsjeća pletač Kovaček.

Kako pletači ludbreškog dijela Podravine ne bi bili zaboravljeni, Društvo proučavatelja i promicatelja ludbreške podravske baštine 'Ludbregijana' tom su starom zanatu posvetili i izložbu.

- Ideja za ovu izložbu rodila se još prošle godine među članovima udruge Ludbreg i Jana. Tako smo mi krenuli s istraživanjima. Eto, tražili smo po selima koja gravitiraju u Ludbregu obitelji koje su se bavile pletenjem košara, kako mi to velimo, košaraštvom, negdje u razdoblju od 50-ih do 90-ih godina prošlog stoljeća. Tako smo doznali brojne informacije i njihova iskustva i bilo nam je zabavno. Puno smo toga od njih i naučili, navodi Šarec.

Jer svako je znanje korisno. A kako su predmeti od prirodnih materijala ponovno na tržištu sve traženiji za ludbreško košaraštvo šanse možda ima još.