Ekonomsko zlostavljanje žena prolazi ispod radara

10.12.2021.

06:38

Autor: Zdrav život/HRT

Ekonomsko zlostavljanje žena prolazi ispod radara

Ekonomsko zlostavljanje žena prolazi ispod radara

Foto: Zdrav život / HTV

Nasilje nad ženama najrašireniji je oblik kršenja temeljnih ljudskih prava. Procjene su kako u svijetu svaka treća, četvrta žena trpi neki oblik nasilja, najčešće od osoba iz najbliže okoline, a i virusna pandemija nije doprinijela smanjenju ovih statistika. Prema podacima MUP-a, u Hrvatskoj svakih 15 minuta jedna žena doživi određeni oblik fizičkog nasilja. Situacija je još alarmantnija ako tome pridodamo i ogroman broj slučajeva nasilja koja se ne prijavljuju, ne evidentiraju i ne ulaze u ovu poraznu statistiku.

- Činjenica je da se veliki broj nasilja u obitelji, pogotovo seksualnog nasilja ne prijavljuje upravo zbog toga što postoji još uvijek velika stigma nad žrtvom koja proživljava nasilje. Znači osoba koja izađe van kao žrtva, ona je više stigmatizirana od počinitelja nasilja koji bi zapravo trebao biti osoba u kojeg ćemo upirati prstom, upozorava Sanja Siročić, predsjednica i voditeljica projekata udruge Sofija.

Na jedan slučaj nasilja - 10 neprijavljenih

- Ono što je poražavajuće, to je nekakva općenito svjetska statistika koja kaže da će jedna od tri žene biti izložena nekom fizičkom ili seksualnom nasilju. A ono što je još gore - da na jedan prijavljeni slučaj takvog nasilja ide deset neprijavljenih slučajeva, dodaje Ljerka Oppenheim, dopredsjednica i koordinatorica projekata udruge Sofija.

Ispod radara prolazi i takozvano ekonomsko nasilje, koje najčešće ide uz bok s različitim oblicima fizičkog nasilja. Žrtve ekonomskog nasilja često nisu u stanju imati posao, jer im partner to brani, a netko drugi upravlja njihovim financijama. Takvim ženama nemoguće se maknuti iz nasilne situacije, a nasilje ne prijavljuju jer bi im to uzrokovalo povećanje problema koje već imaju.

'Sekundarna traumatizacija'

Jedan od razloga velikog nesrazmjera između broja evidentiranih i stvarnih slučajeva nasilja leži u činjenici što veliki broj žena ne želi prolaziti kroz takozvanu sekundarnu traumatizaciju. Upravo je zato i jedan od najvažnijih ciljeva ove udruge osnažiti ženu, žrtvu nasilja. U tom je kontekstu važno istaknuti da se nalazimo pred završetkom dvogodišnje nacionalne kampanje „Jača nego što misliš“.

- Radimo sa stručnjacima koji rade u procesu kroz koji žrtve prolaze. Isto tako snimamo dokumentarni film koji će izaći krajem ove godine, koji priča o problematici nasilja nad ženama, ali najviše o osnaživanju žena jer to je naš naglasak. Naša udruga zapravo uvijek stavlja naglasak na osnaživanje, kaže Sanja Siročić.

Rad ove udruge ispunjen je i organizacijom brojnih radionica kojima se također želi osnažiti žrtvu nasilja. Radionice okupljaju i stručne timove različitih specijalnosti - iz policije, pravosuđa, socijalne službe... Ali isto tako dolaze i psiholozi te predstavnici drugih udruga i nevladinih organizacija. nih radnika, osoba raznih pozadina koji rade recimo u sigurnoj kući, psihologa, drugih udruga, nevladinih organizacija.

'Svi mi poznamo tri žene'

- Pandemija u kojoj živimo posljednje dvije godine dodatno je pojačala izraženost ovog problema. Pozvala bih ljude da razmisle. Jedna od tri žene prošla je neko nasilje, a mislim da svi mi poznamo tri žene. I prije nego što idemo davati izjave tipa 'Ja to nikad ne bih trpila', 'Ja se nikad ne bih dovela u tu situaciju' - možda upravo pored vas sjedi ta žena i neće progovoriti upravo zbog tih vaših rečenica, poručuje Ljerka Oppenheim.

Mi kao pojedinci činimo društvo u kojem živimo. Možemo ga mijenjati na bolje mijenjajući sebe i podižući svjesnost o postojanju ovog problema. Jer kako kažu naše sugovornice – nasilje nad ženom nije samo osobni problem žene, već je to problem društva u cjelini.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!